Petak, 30. Septembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Zašto se Island svake godine proširi za nekoliko centimetara?

Preuzmite sliku

Island se svake godine proširi za otprilike pet centimetara kvadratnih. Zbog čega ovaj otok raste i znači li to da će jednog dana “prešišati” Veliku Britaniju te tako postati najveći otok Evrope (trenutno je na drugom mjestu).

Kada bismo čuli da Island raste, vjerojvatno biste pomislili da raste ekonomski, ili da se broj stanovništva povećava iz godine u godinu. No, biste li naslutili da ovaj otok raste u svojoj masi?

Njegova površina iznosi oko 100 000 kilometara kvadratnih, što ga čini sličnim Južnoj Koreji, Kubi i Mađarskoj. No, za razliku od njih, Island se svake godine proširi za otprilike pet centimetara kvadratnih, prenosi punkufer.hr.

Zbog čega ovaj otok raste i znači li to da će jednog dana „prešišati“ Veliku Britaniju te tako postati najveći otok Evrope (trenutno je na drugom mjestu)? Pa, ne baš. Kako raste, tako se i “otapa” na rubovima koji erodiraju u otprilike istom ritmu.

Riječ je o području koje spada u kategoriju najmlađe kopnene mase na Zemlji, te području nekih od najaktivnijih vulkana. U prosjeku se erupcije odvijaju svake četiri godine, a vjerovatno se svi možemo prisjetiti velike erupcije vulkana u Geldingadaliru koja se dogodila prije par mjeseci. Popratile su ga hiljade zemljotresa, a cijeli svijet je napeto pratio razvoj situacije.

Island je smješten na području na kojem se spajaju euroazijska i američka tektonska ploča. Dio je srednjoatlantskog grebena koji – premda uglavnom “podvodan” – ovdje izlazi iznad razine mora i prolazi preko Nacionalnog parka Pingvellir. Dolina rasjeda tj. pukotina, mjesto je na kojem se susreću dvije tektonske ploče i gdje magma eruptira kao lava, stvarajući novu oceansku koru. Ovo je uzrok islandskog širenja.

Koliko je područje oko Islanda nalik loncu u kojem neprestano krčka, podsjeća nas i Surtsey – vulkanski otočić stvoren vulkanskom erupcijom koji je izašao na svijet 1963. godine. “Porod” je trajao sve do 1967. kada je zabilježena posljednja erupcija, a otok je dosegao površinu od gotovo 3 kilometra kvadratna. Kasnije se pod utjecajem vjetra i valova smanjivao, tako da je danas duplo manji. Nazivaju ga najmlađim svjetskim otokom, a 2008. uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske baštine.  (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , , ,