Srijeda, 8. Decembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Zašto Hong Kong gradi stanove veličine 12 kvadrata?

Preuzmite sliku

Život Maxa Leeja, 26-godišnjeg ljekara iz Hong Konga, u njegovoj garsonijeri vrti se oko kreveta. To je prvo što se ugleda kad se uđe u njegov stan. Ne samo da u krevetu spava i gleda televiziju već i proučava medicinsku literaturu kada nije u bolnici. Njegov laptop je smješten na uskom radnom stolu.

Lee je odabrao ovaj prostor od 20.5 kvadratnih metara u visokoj ostakljenoj zgradi u živahnom središtu Kowloona kako bi si mogao priuštiti boravak u centru grada. “U redu je živjeti ovdje sam, ali kad dođe moja djevojka, velika je gužva”, kaže Lee za Bloomberg.

Mikrostan je jednokrevetna soba

Leejev životni prostor može se činiti neobično malenim, ali stambena jedinica u kojoj živi zapravo je sve češća – mikrostan. U Hong Kongu ima oko 8.500 ovih sićušnih stambenih jedinica, što je na vrhuncu izgradnje 2019. godine predstavljalo sedam posto ukupne gradnje. U svim blistavim novim stambenim tornjevima u Hong Kongu vjerojatno ima ljudi naguranih u ovakve stanove.

  • Daleko od romantiziranog američkog “pokreta malenih kuća”, ovo su jednokrevetne sobe, s dovoljno mjesta samo za krevet, ormarić, malenu kupaonicu i čajnu kuhinju. Prodaju se kao “pristupačne kuće”.

    Status Hong Konga kao jednog od najgušće naseljenih gradova na svijetu i najmanje pristupačnog potiče tržište ovakvih stanova. Prema vladinim podacima, kritični nedostatak stambenog prostora uzrokovao je porast cijena kuća za 187 posto od 2010. do 2019. godine. Sada prosječne cijene kuća premašuju 1.3 miliona dolara, i to u gradu u kojem je minimalna plaća samo 4.82 dolara na sat.

    Čak i kvalificirani radnik u Hong Kongu mora raditi 21 godinu da bi si priuštio prosječan stan od 60 kvadratnih metara u blizini centra grada, što je najduži takav period na svijetu. Cijene ostaju na gotovo rekordnim razinama uprkos pandemiji covida-19.

    Ima ih i veličine 12 kvadrata

    Mikrostanovi, koji koštaju upola manje od prosječne kuće, nude pristup najnižoj ljestvici nekretnina. Najmanji od ovih prostora, na 12 kvadratnih metara, poznati kao nanostanovi, manji su od većine automobila i njihovih parkirnih mjesta. Zgrade kao što je One Prestige, izgrađene 2018. na hongkonškom otoku North Pointu, služe ne samo prinovama za tržištu nekretnina već i kupcima koji već imaju nekretninu iz kontinentalne Kine i drugih mjesta. Stanovi u rasponu od 15 do 27 kvadratnih metara trenutačno koštaju od 800.000 do milion dolara.

    Građevinski investitori odgovorili su na potražnju za pristupačnijim stambenim prostorom sve više dijeleći prostor na sve manje jedinice, što je trend koji je krenuo 2015. godine nakon što je vlada popustila propise koji zahtijevaju prirodno svjetlo i ventilaciju. Prije su propisi o protupožarnoj sigurnosti zahtijevali da se kuhinje odvoje zidom i da imaju vlastiti prozor, što je obvezivalo investitore da ugrade unutarnje prozore u dvorišta ili zračne otvore kako bi odvojene kuhinje imale svjetlo i protok zraka.

    Promijenjeni propisi dopuštali su otvorene kuhinje, osvijetljene jednim prozorom na suprotnom kraju jedinice. Tako su se počele graditi uske stambene jedinice okrenute prema jedinom hodniku, s čajnom kuhinjom blizu vrata.

    Rezultat je čajna kuhinja koja izgleda poput hotelskog minibara, s jednostavnim dodatkom električne ploče za kuhanje ili plamenika. Možda postoji ugrađena mikrovalna pećnica, ali nikad prava pećnica. A kupaonica može, ali i ne mora imati tuš-kabinu; ponekad je tuš jednostavno iznad zahoda.

    Pomak prema manjim stanovima ipak prethodi promjenama regulacije. Odražava jedinstvenu geografiju i neobičnu povijest Hong Konga, kao i labavo regulirani kapitalistički sistem naslijeđen iz vremena dana dok je bio britanska kolonija.

    Nisu se žalili

    Skučeni život nastao je iz izbjegličkog mentaliteta Hong Konga kao utočišta hiljada izbjeglica iz Kine. Sve je počelo krizom.

    Požar na Božić 1953. u brdima kowloonske četvrti Shek Kip Meija uništio je izbjegličke straćare, ostavivši više od 50.000 ljudi bez krova nad glavom. Vlada je brzo izgradila naselja kako bi smjestila unesrećene, pokrenuvši gradski program javnog stanovanja. Kuća u stilu Bauhausa nudila je svakoj obitelji 11 kvadratnih metara. Više od 300 ljudi moralo je dijeliti šest toaleta. Čak su i ovi pretrpani prostori bili korak naprijed u odnosu na uništene kolibe na brdu.

    “Ljudi se zapravo nisu protivili niti se žalili, jer nisu imali razloga. Moramo se vratiti u prošlost. Bilo je vremena tokom ‘50-ih godina kada su većina stanovnika Hong Konga bile izbjeglice koje su bježale od Drugog svjetskog rata i građanskog rata, a onda je Komunistička partija preuzela vlast u Kini. Imali su taj izbjeglički mentalitet. Ako ste pobjegli s prijašnjeg mjesta u kojem ne želite živjeti, onda ne biste imali puno očekivanja na novom mjestu jer vam je cijela svrha samo čisto preživljavanje”, kaže za Bloomberg Ng Mee-kam, naučnica urbanih studija na Kineskom sveučilištu u Hong Kongu, te dodaje:

    “To je teško zamisliti u današnje vrijeme. Danas imamo sav taj vokabular, međunarodne diskurse o stambenim pravima i dostupnosti stanovanja. Mislimo da je osnovno ljudsko pravo imati pristojno mjesto za život. Tada je to bila sasvim druga priča.”

    Planinski krajolik njegovih otoka nije pogodan za gradnju

    Topografija Hong Konga također utiče na sklonost malim stanovima. Planinski krajolik njegovih otoka nije pogodan za gradnju, a 75 posto teritorija su zelene površine ili prirodni krajolik, veći dio u obliku zaštićenih parkova. Taj napor očuvanja predvodio je bivši guverner Hong Konga i strastveni ljubitelj prirode Lord MacLehose. Kako se gradsko stanovništvo povećavalo ‘60-ih i ‘70-ih godina, odredio je golemi šumoviti teren Hong Konga koji je bio pod zaštitom vlade.

    Tako su nastala 24 parka koja djeluju kao važno vodozaštitno područje za ograničenu vodoopskrbu Hong Konga, kao i očuvanje 443 četvorna kilometra šuma, travnjaka, močvara, kamenih formacija i više od 3300 vrsta flore.

    To znači da je grad napučeniji puno više nego što govore ukupni podaci, budući da je samo sedam posto zemljišta stambeno uređeno. Njegovih 7.5 miliona stanovnika uguralo se u četvrti s neboderima stisnutima između mora i planina. Najnaseljenija četvrt je Kowloon, s gustoćom naseljenosti od 49.000 ljudi po kvadratnom kilometru, što je gotovo dvostruko više od 27.600, koliko ih živi u istoj količini prostora na Manhattanu.

    Postoje i “kavezi” ili “lijesovi” od 9 m2

    Vladine politike koje favoriziraju šačicu elitnih građevinskih poduzetnika stvorile su ovaj način stanovanja i uticale na to da bude prihvaćen među stanovništvom Hong Konga.

    Posjedovanje vlastite sobe, čak i manje od parkirnog mjesta, može se smatrati poboljšanjem javnog stanovanja, u kojem živi gotovo polovica stanovništva (i za koje postoji šestogodišnja lista čekanja). Naime, postoje još manji “kavezi” ili “lijesovi” – prostorije od devet četvornih metara iznajmljene stanovnicima Hong Konga s najnižim primanjima.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje