Ponedjeljak, 26. Septembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Sedam standarda ljepote iz prošlosti koji sada izgledaju zaista bizarno

Preuzmite sliku

Svaki vremenski period ima svoje trendove i u modi i u izgledu. U prošlosti su standardi ljepote ponekad bili toliko neobični da biste, ako želite imati savršene rezultate, morali biste koristiti zaista čudne metode, piše Bright Side.

Na primjer, vjerovatno ste čuli za vezivanje stopala i istezanje vrata metalnim prstenima. A tu su i eksperimenti „ljepote“ koji nisu bili samo bolni, već i opasni, prenosi Tuzlanski.ba.

Raznobojne obrve

  • Što se tiče ljudskog lica, obrve su vjerovatno najviše pretrpjele kad je riječ o standardima ljepote. Na primjer, u drevnoj Grčkoj, takozvani unibrow bio je u modi i ako žena nije imala, koristila bi poseban “implantat” napravljen od kozjeg krzna.

    Međutim, žene srednjovjekovne Kine otišle su još dalje. U drugom i trećem stoljeću počele su izrađivati raznobojne obrve. Jedan od careva tog vremena naredio je svojim ženama da imaju plavo-zelene obrve. Da bi slijedile redoslijed, žene su morale obrijati obrve i crtati nove koristeći skupu tintu koja se uvozila iz drugih zemalja. Nije to bilo samo na zadovoljstvo cara, već je to i način na koji je pokazao drugim ljudima koliko je bogat jer su to mastilo mogli priuštiti samo vrlo bogati ljudi.

    Ali ovaj trend nije živio jako dugo i obrve prirodnog izgleda ponovo su postale popularne. Oblik može varirati od dugih i tankih do kratkih i debelih.

    Visoka čela

  • Krajem četrnaestog stoljeća bavarska kraljica Isabeau, prema historičarima, postavila je trend visokih čela i dugih, tankih vratova. Da bi slijedile standarde ljepote, žene bi obrijale kosu na čelu, na leđima i čak bi uklonile obrve. Trepavice su pretrpjele previše: ponekad su se potpuno skinule, ne samo s gornjeg, već i sa donjeg kapka.

    Dugi nokti

  • U Kini su dugi nokti bili u trendu nekoliko stoljeća i razlog je bio prilično neobičan: takvi nokti su znak da vlasnik ne mora ništa raditi rukama jer može sebi priuštiti da plati sluge.

    Tokom dinastije Qing koja je vladala zemljom gotovo 3 vijeka (prije početka dvadesetog stoljeća), ovaj je trend bio na vrhuncu. To nije bilo baš ugodno zbog čega su imali samo tako duge nokte na prstenu i ružičaste prste. Da ih ne bi slomili nosili bi posebne “futrole” od plemenitih metala.

    Blijeda koža

  • Trend vrlo blijede kože bio je na vrhuncu u Engleskoj u osamnaestom stoljeću. Da bi koža bila što blijeđa, žene su se, na primjer, koristile prilično neobične metode poput suhog stajskog gnoja. Ali najopasnija metoda bio je olovo koji se koristio za farbanje lica. Najveće količine olova bile su u crvenoj boji koja se stavljala na usne i obraze da se stvori kontrast. Pored toga, žene bi koristile plave olovke za crtanje vena na licu kako bi istakle svoju blijedu boju.

    Bijeli zubi

  • Ljudi koji su živeli u gruzijskim vremenima ne samo da su kožu pravili blijedom, već su i mnogo puta bijelili zube. Da bi ih učinili bijelima, koristili su prah koji je sadržavao sumpornu kiselinu. Naravno, zubi i caklina ljudi bi bili uništeni, ali bogati klijenti stomatologa bi mogli da im priušte implantate.

    Nakon bitke kod Vaterloa, zubi poginulih vojnika korišteni su kao implantati. Iako su u drugom dijelu devetnaestog stoljeća implanti napravljeni od porculana, pojedini stomatolozi su ih odbili koristiti.

    Svijetla kosa

  • Zahvaljujući Petrarki i njegovoj muzi Lauri koja je bila simbol ljepote i vrline, svijetla kosa je postala vrlo popularna u 15. vijeku. Da bi njihova kosa izgledala svijetlo, žene bi obojile pramenove. Ali postupak je trajao mnogo duže nego sada – do nekoliko dana. Jedan od napisanih tekstova dvanaestog stoljeća opisao je postupak farbanja kose kao dvije faze. Nakon što je napravljena prva mješavina koja se sastojala od više komponenti, kosa bi bila pokrivena lišćem 2 dana. Tada bi se mješavina isprala, a druga smjesa bi se nanosila na kosu još 4 dana.

    Tanak struk

  • Prototipovi steznika koji su korišteni da bi struk izgledao tanji pojavili su se u bronzanom dobu. Međutim, evropski ljudi počeli su ih upotrebljavati ili u petnaestom ili šesnaestom stoljeću, tvrde različiti stručnjaci. Vrhunac trenda bio je za vreme vladavine Catherine de ‘Medici: u ovom periodu korseti su mogli da presijeku i do 10 inča što ima stravičan uticaj na unutrašnje organe.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

       
    Ključne riječi: , , ,