Rijeke nisu obnovljive, za život na zemlji su žila kucavica, a razmjeri njihovog uništenja su ogromni

“Problem je u tome što rijeke tretiramo kao da su obnovljivi resurs, a one to nisu. Ako ih ne počnemo čuvati onako kako one to zaslužuju biti ćemo u ozbiljnim problemima” kaže za Business Insider hidrolog John Bolten koji radi za NASA-u.

Rijeke su vene koje naših civilizacija od davnina – pružaju nam pitku vodu, vodu za naše usjeve i stoku i stvaraju struju.

Bolten i drugi naučnici iz područja hidrologije bave se usporedbom satelitskih snimaka rijeka koje im daju jednu posve novu perspektivu.

Sjeverna Karolina se i dalje muči s posljedicama uragana Florence. Na slici je rijeka Trent, kraj Trentona, u julu 2017., mnogo prije nego što je katastrofalna oluja izbacila trilione galona vode na državu.

Sve je to trebalo negdje “otići”. Do septembra 2018. godine rijeka Trent prvo je raširila korito, a onda se i izlila. Obližnje farme i domovi su potpuno potopljeni.

Višak vode “izlio” se u ocean, noseći lišće, korijenje, smeće i drugi otpad.

U drugim je dijelovima svijeta, poput Kazahstana i Uzbekistana problem premalo vode umjesto previše. Šezdesetih je Sovjetska Unija “skrenula” rijeke Sir-Darju i Amu-Darju kako bi se lakše uzgajalo žitarice. No rezultat je bio i isušivanje Aralskog jezera.

Pokrenuti su brojni pokušaji za prezervaciju Aralskog jezera, no ponajviše su propali, i posljedice će biti neuklonjive.

“To je, između ostalog, učinilo zime hladnijima, a ljeta sušima i toplijima”, kaže NASA.

Ni SAD se bolje ne ponaša prema rijekama, a to uključuje i rijeku Colorado koja prolazi kroz Grand Canyon.

Obuzdana je serijom rezervoara i brana koje generiraju struju za Arizonu, Kaliforniju i Nevadu.

“Colorado je nekada bio divlja rijeka na mjestu gdje se susreće s Meksikom. Sada je jedva riječica, gotovo potok”, kaže Bolten. Korištenje za navodnjavanje i promjene klime uvelike su uticali na to da Colorado gotovo presuši.

Koliko smo tačno ovisni o rijekama najbolje pokazuje Nil. Tamo gdje Nil teče Egiptom živi 97 posto populacije iako zauzima samo 5 posto površine.

“Rijetko koja rijeka teče samo jednom državom, i upravo zato često bude tenzija jer nemaju sve države istu ideju o tome kako “menadžerirati” rijeku. Projekat etopskih brana je najbolji primjer, iako će pogodovati Etiopiji, štetiti će populaciji koja je hiljadama kilometara nizvodno”, kaže Bolten.

U Kini se pak Huan He (Žuta rijeka) koja je prepuna sedimenata izlijeva u Žuto more. Ovo je prikaz iz 1989. godine.

Kina je godinama pokušavala kontrolisati tok rijeke i poplave, ali ušće rijeke – kao i sediment koji nosi – sklon je “lutanju” kao i, recimo, vrh Zlatnog rata.

Godine 1996. “skrenuli” su rijeku podalje od građevinskih projekata na obali.

To je stvorilo novi poluotok na delti do 2004. godine, a populacija koja raste i potreba za vodom smanjili su volumen rijeci.

NASA kaže kako je smanjeni tok ozbiljno narušio močvarne ekosustave koji su prirodna tampon zona protiv zagađenja i poplava, te je rezultat svega toga deblji sloj sedimenata na dnu rijeke, čime se povećava rizik poplava.

Godine 2016. svijet su začudile fotografije rijeke Daldykan u Rusiji koja je bila krvavo crvena (a to nije niti prvi puta da se to dogodilo). Riječ je o zagađenju industrijskog kompleksa koji se bavi taljenjem.

Ponekada nam najviše otkriva nešto čega nema. Crno po sredini je rijeka Mississippi u New Orleansu– tamo gdje se grad izdiže je ljubičasto, a tamo gdje tone je zeleno.

Neke od najvažnijih gradskih struktura su na mjestima koja, sudeći po ovome, tonu i time su sve više sklona poplavama.

Strukture koje mijenjaju prirodu i tok rijeke, poput brane Oroville u Kaliforniji mogu činiti svu razliku svijeta. No, na umu treba imati kako su hidroelektrane kada govorimo o resursima energije najopasnije po ljudski život i imale su najgore nesreće.

Bolten se bavi i rijekom Mekong u jugoistočnoj Aziji. Kaže kako oko 60 miliona ljudi u pet država ovisi o tom riječnom bazenu što ga čini jednom od “najiscrpljenijh rijeka na svijetu”. Ovde je prikazana brana Lower Sesan II u Kambodži 2017. godine.

Rezervoar je na rijekama Sesan i Srepok, a trebala bi donijeti i 400 megavata struje regiji. No, radi nje su raseljene čitave zajednice i uništeni su ekosistemi riba. Najavljena je gradnja još brana.

Bolten kaže kako je krucijalno shvatiti da su rijeke resuri koje dijelimo i to “ne samo s prijateljima i komšijama, već i sa budućim generacijama, zapitam se često kako će rijeke izgledati kad će moja kći biti odrasla”. (Express.hr)