Kod većine ljudi mišljenje o šišmišima formirano je na osnovu filmova o grofu Drakuli ili na praznovjerju da se šišmiši upliću u kosu ili piju krv, međutim, stručnjaci za izučavanje šišmiša smatraju da je to rezultat senzacionalističkih napisa i filmova. Malo se zna koliko su, dok ljudi spavaju, šišmiši za njih od koristi.

Jasminko Mulaomerović iz Centra za krš i speleologiju za Agenciju FENA kaže da su šišmiši korisni za ljude, šume i poljoprivredu jer se hrane insektima koji su opasne štetočine, od kojih mnogi prenose zarazne bolesti na ljude i domaće životinje.

Osim toga navodi da narodna tradicija u mnogim našim krajevima u šišmišima vidi blagoslovljena bića, a kuće koje nastanjuju blagoslovljene kuće.

Naglasio je da se važnost šišmiša ogleda u njihovoj ishrani. Šišmiši u BiH hrane se isključivo insektima i to onim štetnim. Zbog toga imaju veliki značaj za regulaciju velikog broja letećih insekata.

Kazao je da je još sredinom 19. stoljeća uočena vrijednost šišmiša baš zbog njihove ishrane i od tog vremena počinje, na Zapadu, da živi ideja zaštite šišmiša, budući da jedan šišmiš može da pojede i do 3.000 insekata za jednu noć ili oko 600 komaraca za jedan sat.

“Ljudi koji žive u gradovima nisu ni svjesni šta za njih rade šišmiši dok oni mirno spavaju” – kazao je Mulaomerović.

Osim za ljude, navodi, šišmiši su od velike koristi za šume i poljoprivredu jer se hrane insektima koji su opasne štetočine za šume i poljoprivredne kulture.