Četvrtak, 12. Decembra 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Pročitajte koje organe oštećuje zagađen vazduh

Udisanjem zagađenog vazduha ne oštećuju se samo pluća. Nova istraživanja pokazuju da zagađenja iz vazduha imaju negativan uticaj i na mozak, kao i da mogu da utiču na promjenu načina razmišljanja.

Istraživanje je utvrdilo da dugotrajno izlaganje česticama, sumpor-dioksida i azot-dioksida dovodi do kognitivnih padova kod učesnika istraživanja.

Naučnici i zdravstveni zvaničnici i dalje rade na otkrivanju načina na koji zagađivači iz vazduha utiču na mozak.

“Pretpostavljamo da zagađen vazduh vjerovatno nanosi veću štetu bijeloj masi u mozgu, koja je povezana sa jezičkim sposobnostima”, kaže Ksin Zang, autor istraživanja i istraživač sa Univerziteta u Pekingu.

Prethodna istraživanja su otkrila da ženski mozak u prosjeku ima više bijele mase nego muški mozak, što znači da će oštećenja na bijeloj masi izložiti muškarce većem riziku od kognitivnog pada.

“Potrebno je još istraživanja da bismo razumjeli mehanizme”, primjećuje Zang.

Dok kinesko istraživanje ističe važnu vezu, trebalo bi je ponoviti da bi se utvrdilo kako zagađenje vazduha mijenja mozak, kaže Jonathan Samet, dekan “Colorado School of Public Health”.

Tek u protekloj deceniji pojačala su se istraživanja o zagađenju vazduha i zdravlju mozga, primjećujući da se bolje razumije način na koji čestice ulaze u pluća, kao i način kako ih oblažu.

“Pluća su glavna vrata za ulazak tih čestica”, kaže Samet.

Kao i Zang, Samet kaže da je potrebno još istraživanja da bi se razumjeli tačni mehanizmi kojima čestice zagađenja ulaze u mozak, na koje funkcije utiču i koliko dugo tamo opstaju.

  • “Čestice bi mogle da stignu do mozga nazalnim putevima, odnosno kroz nos ili bi mogle da dospiju u krvotok”, kaže Samet.

    Sumnja se da bi šteta mogla nastati i zbog upale. Pored pluća i mozga, istraživanja su također povezala zagađenje vazduha sa lošim zdravljem srca i sa dijabetesom.

    “Iznenađujuće je koliko je organa uključeno”, dodaje Samet.

    Kako objašnjava toksikolog za životnu sredinu Dan Costa sa Univerziteta u Sjevernoj Karolini, to je zato što je unutrašnja struktura ljudskog tijela izuzetno povezana. Pokazalo se da zagađenje vazduha ne utiče samo na pluća, već i na srce, mozak i reproduktivni sistem.

    “Kad nešto uđe u tijelo koje je potencijalno toksično, implikacije su svuda”, kaže on.

    Njegov tim sumnja da zagađivači dopiru do mozga kroz krvotok. Sva krv koja napušta pluća prolazi kroz srce, gdje se potom ispumpava u ostatak tijela.

    Costa sumnja da to aktivira imuni sistem, izazivajući upalu. Vremenom, previše toksičnih čestica mogu da izazovu previše upale.

    “Mozak je težak organ za proučavanje”, napominje Costa.

    Ovo relativno novo istraživanje je otežano zbog brojnih faktora koji mogu da izmijene hemiju mozga.

    “Mozak ima tako složenu mrežu procesa kakvu drugi organi nemaju”, dodaje Costa.

    Pored pluća i nazalnih puteva, čestice zagađenja mogu da dospiju i u crijeva, i to gutanjem vazduha. One mogu da se apsorbuju u zid crijeva i tako putuju do mozga.

    Nedavna istraživanja pokazuju da je velika izloženost zagađenju iz vazduha povezana sa izmijenjenim mikrobiomima crijeva kod ljudi.

    Istraživanje na miševima pokazuje da udisane čestice mogu da promijene sastav mikrobioma u roku od nekoliko sedmica.

    Promjene mikrobioma nedavno su povezane sa kognitivnim funkcijama, ukazujući da zagađenje vazduha može djelovati na mozak i ovim indirektnim putem. (N1)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje