Uskoro bismo planiranju putovanja, uz vize i cijepljenja, mogli pridodati i provjeru da li je krema za sunčanje na listi dopuštenih predmeta za ulazak u zemlju.

Samo Amerikanci svaki dan bace 500 miliona slamki što je dovoljno da se napuni 125 autobusa. Najgore je od svega što se slamka koristi tek desetak minuta, a budući da se ne recikliraju, velik broj završava u oceanima i morima, piše punkufer.hr.

No zabrana plastičnih slamki kako bi se sačuvao život u morima i oceanima tek je početak borbe protiv onečišćenja.

Uskoro bismo planiranju putovanja, uz vize i cijepljenja, mogli pridodati i provjeru da li je krema za sunčanje na listi dopuštenih predmeta za ulazak u zemlju.

Prema brojnim studijama mnogi preparati za sunčanje sadrže sastojke koji mogu naštetiti zdravlju čovjeka, ali i životinja.

Na meti naučnika su oksibenzon i oktil metoksicinamat (oktinoksat), hemikalije koje štete koraljima i ostalom životu u moru. Oksibenzon se pojavljuje u većini preparata za sunčanje, a rezultati studija pokazuju kako može oponašati hormon estrogen.

Američki Djevičanski otoci nedavno su objavili zabranu korištenja krema za sunčanje koje štete koraljnim grebenima, zabranivši sav uvoz i prodaju preparata koji sadrže oktinoksat i oksibenzon. Zabrana stupa na snagu u martu iduće godine.

Na Havajima će se zabrana početi primjenjivati 2021., ali neće vrijediti za šminku koja sadrži zaštitni faktor ili kreme koje je prepisao ljekar. Primjer slijedi i floridski Key West, dom golemom koraljnom grebenu.

Kapripski otok Bonaire također je izglasao zabranu krema za sunčanje do 2021., a kao jedan od razloga navode i to što je većina koralja na Karibima nestala od 1980. Osim Amerike i Kariba i Palau će se pridružiti zemljama koje zabranjuju opasne kreme 2020., a prodavači koji prekrše zabranu mogli bi biti kažnjeni s cifrom od 900 eura.

Stručnjaci se nadaju da će zabrane potaknuti proizvođače da štetne sastojke zamijene cinkovim oksidom, prirodnim mineralom koji učinkovito štiti od štetnih zraka. (Tuzlanski.ba)