Već godinama naučnici dobijaju čudne upite za korištenje njihovog zapanjujućeg materijala
Smatra se da je najbliža stvar crnoj rupi koju ćemo ikada doživjeti, piše CNN.
To je zato što Vantablack nije boja, već je gotovo potpuna odsutnost boje.
Svi govore da je to najtamnija umjetna tvar na svijetu, Vantablack je toliko duboko crna da ljudsko oko ne može potpuno dešifrirati ono što vidi.
Otkako je Surrey NanoSystems prije tri godine razvio ovaj super crni materijal, britanska firma preplavljena je upitima dizajnera, arhitekata i inženjera zrakoplovstva – čak i ljudi koji se žele zamotati u nju ili samo pojesti.
Dio privlačnosti Vantablacka je da apsorbuje 99,96% svjetlosti koja udara u površinu.
“Kada nema svjetla koja se odbijaju od površine, ne vidite ništa i tako vaš mozak percipira crnu boju”, kaže za CNN Ben Jensen, suosnivač Surrey NanoSystems.
Beskonačna dubina
Upravo ta odsutnost boje, svjetlosti i dubine navela je arhitekta Asifa Khana da se pozabavi materijalom.
“Razbijanje temeljnih pravila percepcije, kao što ovaj materijal pretvara 3D predmete u 2D, apsorbovanje svjetlost umjesto da je reflektira, jednako je moćno kao isključivanje gravitacije”, kaže Khan CNN-u.
Britanski arhitekt koristi Vantablack za zgradu koju opisuje kao “rascjep u svemiru”,koju će otkriti na Zimskim olimpijskim igrama 2018. u Južnoj Koreji. Posjetitelji će moći vidjeti građevinu prilikom ulaska u Olimpijski park.
Ova nevjerovatno crna zgrada imat će četiri zakrivljena zida, ali iz daljine izgledat će kao crni rascjep. Svaka od fasada bit će obilježena tisućama sitnih svjetala – poput zvijezda na noćnom nebu.
“Bit će kao da gledate u dubine samog svemira”, kaže Khan.
Mogu li pojesti Vantablack?
Jedan kvadratni centimetar Vantablacka sastoji se od oko jedne milijarde ugljikovih nanocjevčica savršeno odvojenih. Kad se pojavi svjetlost, odbija se kroz strukturu cjevčica gdje je na kraju zarobljena i pretvorena u toplinu.
“Nano-cjevčice ugljika su poput vrlo, vrlo dugih vlati trava”, objašnjava Jensen.
“Sada zamislite da hodate kroz travu visoku hiljada metara koliko bi malo svjetla moglo doći do vas”.
Nano-cjevčice se “uzgajaju” pod snažnim svjetiljkama koje dovode površinsku temperaturu na 430 stupnjeva Celzija ili čak i više.
Vantablack je izvorno dizajniran za primjenu u svemiru, ali od kada je pokrenuta proizvodnja u 2014. godini, Jensen je preplavljen zahtjevima za korištenja materijala.
“Upiti su krenuli poput lavine … sve od superzvijezda koji žele prekriti svoje gitare pa do ljudi koji žele prekriti svoje automobile”, kaže on. Najzanimljiviji zahtjev koji je Jensen primio bio je neko ko se želio snimiti kako jede taj materijal, a zatim objaviti videozapis na YouTubeu. “Očito to nije baš najbolja ideja”, kaže Jensen.
Materijal je upotrijebio švicarski proizvođač satova MCT u ograničenom izdanju sata od 95.000 dolara. Postavljeni na Vantablackovu pozadinu, čini se da elementi plutaju u beskonačnoj praznini.
Smanjuje svjetlost u svemiru
Firma u Švedskoj koristi Vantablack za unutrašnjost optičkog teleskopa, kojeg će kasnije postaviti na mikrosatelit. Premaz će blokirati zalutalu svjetlost od Sunca. “Željeli bismo osigurati da svjetlost koja ulazi u teleskop dolazi izvan atmosfere, a ne iz bilo kakvih drugih izvora”, kaže inženjer Arvid Hammer iz Omnisys Instrumentsa.
Na taj način, znanstvenici mogu dobiti jasnije slike atmosfere i bolje podatke za poboljšanje trenutnih klimatskih modela, objašnjava on. Može pomoći u poboljšanju vremenskih prognoza i predviđanja globalnog zatopljenja. Unatoč ovom rasponu primjena, Jensen želi naglasiti da Vantablack ne možete tako jednostavno postaviti na bilo šta. “Tu je ta zabluda da je to crna boja, to nije”, kaže Jensen. “To je nešto što se uzgaja vrlo složenim sredstvima … definitivno nije nešto što možete nalijevati iz kante.” (express.hr)
