Zahvaljujući proizvođačima nakita, stalna pomama za dijamantima vlada širom svijeta. Ipak, traganje za lokacijama koje kriju dijamante može biti pravi izazov. Ili ne?

Biljka Pandanus candelabrum je jasan znak da ste stigli na pravo mjesto: nemojte se iznenaditi ako ispod nje pronađete dijamante.

Ovu biljku, koja izgledom podsjeća na palmu, lako je naći jer raste i do 10 metara u visinu, i to oko kimberlitskih cijevi – vulkanskih cijevi starih milionima godina, unutar kojih vlada pritisak idealan za formiranje dijamanata.

Kimberlitske cevi su retke i nastaju izbacivanjem istopljenog kamenja na površinu zemlje. Otopljeni kamen se na tom putu hladi, pri čemu se formiraju cijevi. Neke od njih su prilično stare – i do 1,2 milijarde godina. Najčešće su one malo mlađe – stare između 70 i 150 miliona godina.

Kako se minerali i kamenje potiskuju nagore kroz cijevi, u komorama se povećava pritisak, što su idealni uslovi za stvaranje dijamanata.

Botaničari ipak nisu sigurni da li P. candelabrum raste samo oko ovih cijevi, ali do sada je samo tu zabilježena. Smatraju da joj pogoduje ovakvo zemljište, bogato kalijumom, fosforom i magnezijumom.

Sve u svemu, kimberlitske cijevi su rijetke, a još su rjeđe one koje sadrže dovoljno dijamanata da bi se uopšte isplatila njihovo iskopavanje. Oko 6.000 ovih cijevi je do sada otkriveno, a na veoma malom broju je sprovedeno iskopavanje. Problem je i što se često nalaze u šumskim predjelima u kojima je eksploatacija teška. S otkrićem ove biljke, i to bi moglo da se promijeni.

Ideja o korištenju biljaka indikatora u potrazi za dragocjenim mineralima je nešto što je već dugo aktuelno u svijetu.

Biljka Haumaniastrum katagense (bakarni cvijet) ima posebne mehanizme koji su joj omogućili da zauzme specifično mjesto u ekološkoj niši, gdje druge biljke ne bi opstale. Ova biljka se može naći oko afričkog bakarnog pojasa Katangan i ukazuje na visoke koncentracija bakra. Studije pokazuju da su se neki članovi njene familije adaptirali tako dobro na prisustvo otrovnog bakra u zemljištu da pokazuju pojačanu aktinost hlorofila, pigmenta fotosinteze, kada je zemljište izuzetno bogato ovim metalom. (nationalgeographic.rs)