Mafijaši žive prema određenim pravilima, zahvaljujući kojima je narko tržište postalo najveće tržište na svijetu.

Pablo Escobar je prvi shvatio da svijet kokaina ne treba kružiti oko tržišta, nego tržište mora rotirati oko kokaina, napisao je Roberto Saviano u najnovijoj knjizi “Zero Zero Zero” u kojoj je objasnio kako funkcioniše trgovina drogom.

Saviano, koji je nalazi pod 24-satnom zaštitom nakon brojnih prijetnji smrću, već osam godina se krije i rijetko provede više od nekoliko noći za redom u istom krevetu. Danas ga konstantno prati sedam čuvara, ali ovaj pisac i novinar koji je razotkrio napuljsku mafiju i dalje ima puno toga za reći o tržištu narkoticima.

On tako tvrdi da je Escobar svojevrsni Kopernik organiziranog kriminala, jer nijedan posao nije toliko dinamičan i toliko beskonačno inovativan, a istodobno toliko sklon slodobnom tržištu kao kokainski posao. A premda to zvuči jednostavno – nije, nego je riječ o revolucionarnoj ideji koja objašnjava kako funkcionira svijet.

“Kapitalizam treba zločinačke sindikate i zločinačko tržište… To je najteža stvar za objasniti ljudima, jer čak i oni koji prate organizirani kriminal ne obraćaju pažnju na ovu činjenicu, nego insistiraju na odvajanju crnog i legalnog tržišta. Zahvaljujući tom mentalitetu, ljudi u Europi i SAD-u misle da su oni koji idu u zatvor mafijaši i gangsteri. Ali oni su poslovni ljudi, a njihovi poslovi, točnije crno tržište, postalo je najveće tržište na svijetu.”

Godinama su svi vidjeli čistu liniju između dobrih i zločesti, između policije i kriminalaca (čak i ako je bilo povremenog miješanja). Ali nedavna događanja u Meksiku, uključujući i bijeg Joaquina “Chapa” Guzmana iz zatvora navodno maksimalne sigurnosti, pokazuje da je slika ponešto drugačija.

Narko karteli poput Guzmanovog su integralni dio, ako ne i pioniri, slobodnog tržišta, te predstavljaju uzore poslovanja kakve treba slijediti.

Karteli su naime velike korporacije pri čemu kokain predstavlja čisti kapitalizam, u najčišćem obliku.

Svi znamo nekoga tko koristi kokain, kaže Saviano, a taj narkotik je vrlo sigurna imovina.

“Kokain je imovina koja neće nestati s tržišta, a koja je duboko ukorijenjena u siromaštvu, jeftinoj radnoj snazi i moru uvijek novih klijenata.” Kokainski posao je pravi primjer kapitalizma, jer predstavlja sistem iskorištavanja mnogih u kojem zarađuje tek nekolicina.

“Kokain je postao proizvod kao zlato ili nafta, no ekonomski je isplativiji. S ovim drugima, ako ne posjedujete rudnik ili bušotinu, teško ćete se probiti na tržištu. Ali s kokainom to nije slučaj. Zemlju obrađuju očajni farmeri, a prodajom možete zaraditi ogromni kapital, tj. velike svote novca u malo vremena. Ovdje, bez obzira na kvalitetu, proizvod možete odmah prodati i svakodnevno ste prisutni na tržištu. Političari na zapadu to ne razumiju, oni ne razumiju te sile i nemaju želju razumjeti trgovinu drogom“, objašnjava Saviano.

Narkobosevi su počeli ulaziti i na legalno tržište, jer otkupljuju banke koje propadaju, te se uključuju u kreditni svijet. Itako imaju i više nego dovoljno gotovine za to.

Demokracija je u opasnosti, a narko trgovina nije nešto što se događa daleko od nas. Ljudi vole misliti da je nasilje među narko kartelima nešto što se odvija na drugom kraju svijeta, ali svi smo mi pod njihovim utjecajem.

Narko mafija živi prema svojim pravilima koja se odvijaju prema određenim darvinističkim pravilima, tj. evoluciji.

“Ako mafijaš zabrlja – on umire, što označava sistem preživljavanja. Kad pogriješe, oni umiru i zamijene ih još bezobzirniji ljudi, pa organizacija postaje sve snažnija“, kaže Saviano i dodaje da ne možete razumjeti kako funkcioniše globalna ekonomija ako ne razumijete narko tržište.

Naime, narko trgovci u usponu brzo nauče koja je razlika između zakona i pravila. Zakon je tu da bi se kršio,  dok su pravila organizacije svetinja. Ako pogriješite, plaćate glavom.

Iako bi zakoni trebali vrijediti za sve, pravila su izumili tzv. časni ljudi, a kako biste se uspeli na ljestvici narko tržišta, morate kršiti zakone i poštovati  pravila. Što, ako malo razmislite, i nije puno drugačije od funkcionisanja bilo koje korporacije, piše Guardian. (express.hr)