Većina nas s veseljem je ispratila 2020., koja je donijela brojne izazove, ali niko više nije siguran u to što će nam donijeti 2021. godina.

Naravno, postoje stvari koje ne možemo predvidjeti i pitanja na koja nemamo odgovore, poput: Je li ovo početak kraja kina? Jesu li pretplate na putovanja budućnost turizma? Jesu li milenijalci spremni iskoračiti i zavladati svijetom? Hoćemo li napokon imati više žena vođa na višim položajima?

Budimo iskreni: Ne možemo znati ni što nas čeka u prvim danima januara, kamoli tokom cijele godine. Međutim, na temelju svega što se događalo do sada možemo predvidjeti trendove i definirati nekoliko predviđanja vezanih uz globalne društvene promjene.  Evo, dakle, šta nas vrlo vjerocatno čeka u godini u koju smo zakoračili:

Dublje uvažavanje nauke

Kao što dobro znamo, mediji se prečesto usredotočuju na tragične priče koje nas mogu šokirati i najviše nas plaše. Nema naznaka da će se to promijeniti; strah i neizvjesnost privlače našu pažnju, a to medijima donosi novac. To nikad nije bilo očiglednije nego u načinu na koji su mediji pokrivali pandemiju u SAD-u – ističu autori članka. To je jedan od razloga zbog kojih su SAD u istraživanju stručnjaka sa Sveučilišta Brown, ispala zemlja s najviše pesimizma. 

Iako antivakseri obično dobivaju velike naslove i dominiraju društvenim mrežama, postoje znakovi da Amerikanci ipak cijene medicinu i nauku više nego ikad, što se zapravo može reći i za ostatak svijeta. ‘Faucijev efekt’ (Anthony Stephen Fauci američki je liječnik i naučnik čija je pojava nadahnula veliki broj mladih za upis na medicinski fakultet), rezultirao je rekordnim brojem prijavljenih studenata na medicinske fakultete u SAD-u ove godine.

Prihvaćanje vakcinisanja također raste, iako u anketama nije ni blizu 90 posto, za što dr. Fauci kaže da bi bilo potrebno da se postigne imunitet stada, odnosno naroda. Međutim, stvari se kreću u pozitivnom smjeru.

Iako su mnogi ljudi sumnjičavi prema farmaceutskim firmama, ponekad i s pravom, uvođenje vakcina za koronu zahtijevalo je transparentnost i odgovornost, što dokazuju problemi s pokusima Astra Zeneca. Istraživači imaju na raspolaganju više alata i znanja nego ikad. To je razlog za oprezno slavlje, a ne za poticanje straha.

Obnovljeni fokus na klimatskim promjenama

Klimatske promjene i dalje pustoše planet, a sad im posvećujemo i manje pažnje. Nećemo imati mogućnost uticaja na njih još dugo, pogotovo jer temperature zagrijavanja i gubitak biološke raznolikosti pridonose razmnožavanju virusa. Pandemija je znak za uzbunu, dokaz da ne kontroliramo prirodu onako kako smo mislili. Predviđa se da će trećina globalne populacije postati klimatske izbjeglice do 2070. godine.

Novi američki predsjednik Joe Biden obećao je da će klimatske promjene biti u neposrednom fokusu njegove administracije. Pokazuje da je vjeran tome time što ljude koji posvećuju pažnju okolišu postavlja za ključne članove tima.

Međunarodna poduzeća i vlade već se bave takvim pitanjima: U Italiji je u toku prvi projekt socijalnog stanovanja bez ugljika, dok nizozemska vlada zamjenjuje 10 posto asfaltnih cesta zelenim površinama (planira se više). U Americi inženjeri stvaraju konkretne inačice od bakterija u nadi da će promovirati održiviju arhitekturu. Pritom će trebati sinergija javnog i privatnog sektora.

Otpuštanje nepotrebnog

Iako je internetska kupnja u porastu od početka pandemije, ukupna prosječna potrošnja stanovništva kad su u pitanju hrana i piće, digitalna zabava, mediji i knjige, te moda, proizvodi za kućanstvo, a posebno u turističkoj industriji, bitno je pala.

Ti su trendovi stvorili još veću ekonomsku neravnotežu, s tim da su centibilijareri (ljudi koji ‘teže’ više od 100 milijardi dolara) dodali bilione dolara svom ionako nezamislivom bogatstvu. Međutim, pandemija je uglavnom prisilila ljude da preispitaju svoje potrošačke navike i usredotoče se samo na neophodno.

Iako je to emocionalno izazovno za sve nas, to je u konačnici pozitivno, posebno s obzirom na činjenicu da umjetne stvari sada nadmašuju prirodnu biomasu. Ljudi ne mogu nastaviti proizvoditi toliko robe bez posljedica; ovo usporavanje potrošnje je dobar znak s obzirom na tu činjenicu.

Rad na daljinu postaje nova stvarnost

Fenomen rada kod kuće (WFH) ubrzan je zahvaljujući pandemiji. Sad kad je veliki dio svjetske radne snage navikao na rad na daljinu, bit će teško uvjeriti mnoge zaposlenike u to da se uskoro trebaju vratiti u urede.

Međutim, WFH nije bez izazova. Socijalni aspekt mnogih radnih mjesta nezamjenjiv je; Zoom to jednostavno ne može nadoknaditi. Ipak, na stranu socijalna udobnost, WFH je pozitivan trend u mnogim aspektima: Od toga da ljudi ne gube vrijeme na putovanje na posao, što pozitivno utiče na emisiju ugljika, do toga da to omogućava provođenje više vremena s porodicom.

Naravno, ne mogu sve profesije njegovati rad od kuće. Međutim, tehnološke, finansijske i medijske firme omogućit će nastavak WFH-a ili barem prilagoditi vrijeme koje provodimo između kuće i ureda. Radnici u opskrbi, barem oni koji rade na terenu, bit će manje sreće. Ukratko, to će ovisiti od slučaja do slučaja, ali sigurno je da će se više firmi odlučiti na to da pokuša zadržati ovaj model.

Svijest da je zajednica važna

Umjesto trenda prozivanja ljudi (saradnika, zaposlenika i slično), gradi se kultura pozivanja na to da se slijedi primjer, u čemu posebno prednjače žene menadžeri. Umjesto da prozivaju ljude, one ih žele osnažiti. To je nastavak na desetljeća poslovnog istraživanja mađarsko-američkog psihologa Mihalyja Csikszentmihalyija, koji je 1975. skovao pojmove ‘protok’ i ‘protok stanja’.

U svojoj knjizi ‘Good Business’ iz 2003. godine on ističe da su menadžeri uspješniji u poticanju boljih radnih navika kad nadahnjuju svoje zaposlenike, umjesto da ih kažnjavaju ako naprave grešku. Takvo razmišljanje možemo široko primijeniti. Upiranje prstom u nekoga sigurno može imati efekta, samo ne onakvog kako se ponekad misli.

U doba društvenih mreža i brzog poslovanja nije nimalo lako promijeniti pristup u upravljanju. Zato istaknimo još jednom: Mnogi ljudi su umorni i frustrirani stalnim prepirkama i prozivkama, potrebno im je nadahnuće. Teško je očekivati da će to biti sveprisutan trend, ali vrijedi se truditi.  (24sata.hr)