Grupa naučnika i naučnica u Švicarskoj kaže da je otkrila dio mišića vilice koji je do sada bio neprimijećen, a povezan je sa mišićnim procesom u donjoj vilici.

Ukoliko stavite prste na zadnju stranu obraza i stisnete zube, primijetićete napeti mišić koji se polako opušta. To je maseterični mišić, najznačajniji mišićni dio vilice.

Udžbenici iz anatomije tradicionalno opisuju maseterični mišić kao dio tijela koji se sastoji od dva sloja: površnog i dubinskog.

Međutim, rezultati švicarskog naučnog istraživanja pokazuju da postoji još jedan i dublji, treći sloj maseteričnog mišića, inače veoma važnog u procesu žvakanja.

“Iako se pretpostavlja da su anatomska istraživanja u proteklih 100 godina otkrila maltene sve, ono što smo mi uradili je isto kao kad zoolozi pronađu novu vrstu kičmenjaka”, rekao je profesor Jens Christof iz Univerzitetskog centra za stomatološku medicinu u Bazelu.

Da bi stigli do ovog otkrića, istraživači su proučavali strukturu mišića vilice, tomografske slike, djelove tkiva mrtvih ljudi koji su tijela donirali nauci i podatke sa magnetnih rezonanci živih.

Na taj način su pronašli duboki treći sloj, povezan sa mišićnim procesom u donjoj vilici. Taj mišićni proces se naziva koronoid, zbog čega autori istraživanja predlažu da se ovaj novi sloj nazove ‘Musculus masseter pars coronidea’.

Silvia Mezei, koautorka studije, objašnjava da iako je maseterečni mišić sa tri sloja već opisan ranije, postojeća literatura nije jasna i ponekad je kontradiktorna.

“Ponekad se navodi da maseterični mišić ima jedan sloj, nekada dva, a kada se navodi da ima tri, to se doživljava kao posebna varijacija. Željeli smo da vidimo zbog čega je nastala ova nedosljednost”, rekla je Silvija Mezei.

Ona radi na Odjeljenju za biomedicinu na Univerzitetu u Bazelu i istakla je da su zahvaljujući istraživanju shvatili da to nije bila samo varijacija, već je konzistentna, stalno je bila tu.

Ovaj novi sloj ima potpuno drugačiju funkciju od druga dva dijela maseteričnog mišića, kaže Silvia Mezei.

Prvi sloj služi za podizanje vilice, drugi pomaže da se spriječi da ide unazad ili unaprijed, a treći pomaže da se vilica uvuče, stabilizuje i zatvori.

Ovo otkriće je važno za stomatologe i hirurge, jer ukazuje na to da je maseterični mišić formiran i da se ponaša na drugačiji način nego što se do sada mislilo.

Osim toga, kaže specijalista, istraživanje pokazuje da naučnici još nisu u potpunosti proučili ljudsko tijelo. (B92)