Nedjelja, 27. Novembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Naučnici mišu ugradili minijaturni ljudski mozak: Evo šta su otkrili

Preuzmite sliku

Minijaturne strukture nalik ljudskom mozgu presađene u miševe mogu se povezati s mozgovima mišeca, mogu slati signale i reagirati na podražaje iz okoline koje hvataju brkovi miša te čak mogu mijenjati njihovo ponašanje, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature.

Ovi nalazi trebali bi omogućiti istraživanja različitih neurodegenerativnih i neuropsihijatrijskih poremećaja u ljudskom mozgu. Naučnici  sa Stanforda objavili su da su nakupine ljudskih stanica, poznate kao “organoidi”, izrasle u milijune novih neurona i spojile se u nove živčane sustave povezane sa sistemima miša, prenosi index.hr.

Voditelj istraživanja Sergiu Pasca, neuro naučnik sa Stanforda, objasnio je da su on i njegovi kolege  miševima transplantirali ljudske neurone kako bi upoznali biologiju koja se nalazi u pozadini autizma, shizofrenije i drugih razvojnih poremećaja.

“Ako se stvarno želimo pozabaviti biologijom ovih stanja, trebat će nam složeniji modeli ljudskog mozga”, rekao je dr. Pasca pa dodao: “Novu platformu također možemo koristiti za testiranje novih lijekova i genskih terapija za neuropsihijatrijske poremećaje.”

Pasca i njegovi saradnici smatraju da se složeni poremećaji ne mogu istraživati u laboratorijskim modelima mozgova in vitro. Naime, potrebni su cijeli organoidi mozgova usađeni i povezani s mozgovima i tijelima živih životinja ako se želi pratiti utjecaj određenih neuroloških poremećaja kao i potencijalnih lijekova na ponašanje životinja.

S druge strane neki naučnici upozoravaju da povezivanje mozgova ljudi i životinja te stvaranje ljudsko-životinjskih himera (stvorenja koja imaju neke dijelove životinja i neke ljudi) sa sobom nose određena etička pitanja.

Problem povezivanja dvaju mozgova

Pasca i njegovi suradnici ranije su razvili trodimenzionalne organoide koji su, za razliku od običnih dvodimenzionalnih kultura živčanih stanica, u Petrijevim posudama uspjeli opstati godinama. Stanice ljudi vratili su u stanje pluripotentnih matičnih stanica koje imaju potencijal razvijati se u različite vrste tkiva ovisno o tome kakvim ih se molekulama podražava. Konačno su stvorili organoide mozga, leđne moždine i mišića i povezali ih tako da su funkcionirali na sličan način na koji funkcionira ljudsko tijelo – od nastanka podražaja u mozgu do stezanja mišića.

Kako bi moždanim organoidima ljudskog podrijetla dali potrebnu stimulaciju i podršku za razvoj, članovi tima uzgojili su strukture iz ljudskih matičnih stanica i zatim ih ubrizgali u mozgove novorođenih mladunaca miša s idejom da će ljudske stanice rasti zajedno sa stanicama miša

Autori u sažetku svoje studije ističu da organoidima razvijenim u laboratorijskim modelima (in vitro) bez usađivanja u žive životinje, nedostaje povezanost koja postoji u živim modelima (in vivo), što ograničava njihovo sazrijevanje i onemogućuje integraciju s drugim krugovima koji kontroliraju ponašanje.

Ostatak pročitajte OVDJE.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,