Naša planeta je kao prekrasan vrt – no nekih stvari na njemu je sve manje i manje, ističu stručnjaci

Ljudi su vrlo sretna bića – često nesvjesna blagostanja koje im je na planetu Zemlja pruženo – od osnovnih stvari do onog što pretačemo u svakodnevni luksuz. Na našu žalost, uslijed povećanja stanovništva, ubrzanog i rastrošnog načina života sve više resursa nestaje, a ovo su stvari kojih će nam prvih – i to uskoro, nedostajati, ističu stručnjaci.

Srdele

Vrlo zdrava, povoljna i do sada lako dostupna morska namirnica nestaje velikom i alarmantnom brzinom. Primjera radi, broj srdela u Pacifiku je na rubu kolapsa, pokazuju istraživanja prema kojima je populacija od 1,8 miliona metričkih tona u 2006. u 2016. pala na mizernih 100 hiljada tona. Isti se fenomen uočava i u drugim morima, a jedan od razloga je pretjerani izlov kao i uništavanje njihovih ekosustava.

Helij

Većina ljudi helij znao kao magični plin koji omogućuje balonima da lete u zrak i koji pretvaraju naš glas u Paško Patka. Budući da izvori helija nisu obnovljivi, prijeti nam nestašica u budućnosti, ističu naučnici. Helij nastaje kao nusprodukt raspadanja urana, a budući da se samo podiže uvis, nemoguće ga je uloviti nakon što je pobjegao. Budućnost bez helija nije samo loša vijest za ljubitelje balona – već i za puno toga drugog. Helij pomaže hladiti magnete u MR aparatima, koristi se u zavarivanju, neophodan je u poluvodičkoj industriji, a najvažniji je plin za provjeru proticanja kod visokotlačnih spremnika i za čitav niz naučnih eksperimenata.

Kvalitetna kafa

Zabrinjavajući izvještaj Instituta za klimatske promjene sugeriše da bi kafa mogla u potpunosti nestati do 2080. godine, ako se nastavi porast temperatura na Zemlji. Prema tom izvještaju, do 2050. godine polovica trenutnih poljoprivrednih zemljišta na kojima se uzgaja kafa postat će potpuno beskorisna jer će više temperature zraka potaknuti prekomjerno razmnožavanje gljivica i nametnika. To se prvenstveno odnosi na kafu Arabicu koja ima genetski ograničenu lozu i pitanje je u kojoj se mjeri može prilagoditi. Ova vrsta kave uzgaja se više od tisuću godina u jugozapadnom dijelu Arapskog poluotoka, po kojemu je i dobila ime.

Čokolada 

Čokolada je ukusna i to svi znamo. A da je njena proizvodnja skupa i dugotrajna, činjenice su s kojima je upoznat daleko manji broj ljudi. Kakaovac dozrijeva čak pet godina, a berba je veoma teška i mora se obavljati ručno pri nesnosnim vrućinama. Može se uzgajati samo u ekvatorskoj zoni, odnosno na području u kojem se nalaze neke od najnestabilnijih zemalja svijeta. Većina svjetske opskrbe dolazi iz zapadne Afrike gdje su poljoprivrednici plaćeni 80 centi dnevno i dječji rad nije izuzetak. Nakon što zakoni koji regulišu pravednu trgovinu počnu prožimati industriju i prouzroče porast cijene rada, poljoprivrednici će se suočiti s gubicima, što će dovesti do okončanja masovne proizvodnje. Pretpostavlja se da će se to dogoditi do kraja 2020. godine.

Slanina

Nimalo optimističniji scenariji čeka i omiljeni slani suhomesnati proizvod. Predviđaju ga i Američki ured za poljoprivredu i Britanskudruženje uzgajivača svinja. Razlozi? Kombinacija faktora kao što su suša, epidemija proljeva među svinjama te rezanje proizvodnje zbog smanjenja gubitaka. Iako to ne znači da će proizvodnja potpuno nestati, cijene će sigurno rasti.

Nafta, ugljen, uran, plin…

Evropska unija zna da će čovječanstvo posljednju kap nafte potrošiti 22. oktobra 2047. godine u 20 sati i 58 minuta. Slijedi prirodni plin 2068. godine, ugalj 2140., a uran, kao gorivo nuklearnih elektrana, 2144. godine. Glavna je pretpostavka te računice, objavljene na stranicama www.energy.eu, da se potrošnja nastavlja tempom kojim čovječanstvo te energente troši sada, da potrebe za energijom neće rasti, da se udio obnovljivih izvora u energetskim potrebama čovječanstva neće povećavati i da u međuvremenu neće biti izumljen neki novi revolucionarni energetski izvor.

Voda

Na posljednjem mjestu, ali i kao najvažniji te najneophodniji element koji će u budućnosti nestati naučnici ističu vodu. Iako 71 posto površine Zemlje prekriva voda, one pitke svakako nedostaje, prenosi portal Grunge. Da bi Zemlja uskoro mogla ostati bez vode upozorili su NASA-ini naučnici objavljujući istraživanje prema kojem je 37 najvećih vodenih bazena na svijetu u velikom nedostatku vode zbog toga što su prošli svoju tačku održivosti, odnosno iz njih je uzeto više vode nego što je prirodno moglo biti vraćeno. Uz to, još je čak 13 bazena u kritičnom stanju, a naučnici upozoravaju da je ovdje riječ o dugoročnom problemu koji će se pogoršavati sve više i više, toliko da NASA upozorava da svijet ostaje bez pitke vode. Kalifornija najzagađenija GMO otrovima, ali i pogođena stravičnim sušama, kako prognoziraju naučnici, ostaje bez pitke vode za svega nekoliko sedmica. No, u kritičnim situacijama su i Indija, Pakistan i Sjeverna Afrika, gdje su druge opcije nabavke vode ograničene. (Express.hr)