Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Na današnji dan: Kolumbo krenuo na put na kojem će otkriti Ameriku (VIDEO)

Preuzmite sliku

Među historijskim događajima koji su se dogodili na današnji dan, izdvajamo:

1492. – Kristifor Kolumbo, španski moreplovac italijanskog porijekla, isplovio je na brodu “Santa Marija” iz španske luke Palos de la Frontera na prvo putovanje prema zapadu na kojem je otkrio Ameriku.

Kristofor Kolumbo (ital.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Columbus) (1451 – 20. maja 1506.) je bio italijanski istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski okean i doplovio do Amerika 1492. godine pod zastavom Kastilje, a s odobrenjem kraljice Izabele I. Vjerovao je da je Zemlja bila prilično mala kugla, i tvrdio je da bi brod mogao stići do dalekog istoka ploveći prema zapadu. Iako njegove ekspedicije nisu bile prve koje su stigle do Amerike, s njegovom erom započela je dugotrajna veza između novog i starog svijeta.

Kolumbo nije bio prvi Evropljanin koji je stigao do kontinenta; smatra se da su Vikinzi iz sjeverne Evrope to već postigli u 11. vijeku kad su uspostavili malo naselje kod L'Anse aux Meadows. Neki historičari smatraju da je nepoznati moreplovac preplovio Atlantski okean prije Kolumba i da je njegova informacija bila osnova Kolumbovih tvrdnji. Postoje mnoge druge teorije o ekspedicijama raznih ljudi i naroda do Amerike prije Kolumba.

Giovanni Caboto je bio prvi savremeni Evropljanin koji je stigao do glavnog kopna Američkih kontinenata (Kolumbo je uspio ovo uraditi tek u svom trećem putovanju 1498. godine). Caboto je poznat kao John Cabot zbog njegovih putovanja pod engleskom zastavom. 1497. godine on je plovio od Bristola na brodu Matthew, tražeći morski put do Azije. Stigao je do sjeverne amerike i on i njegova posada su postali prvi Evropljani od Vikinga koji su to uspjeli. Pretpostavlja se da je upotrijebio informaciju od Britanskih mornara koji su dobro znali ribolovna područja u blizini Newfoundlanda da bi počeo ekspediciju.

Kolumbo se iskrcao u Bahami i kasnije je istraživao većinu karipskog mora, uključujući Kubu i Hispaniolu, kao i obalu srednje i južne Amerike. Nikad nije došao do današnjih Sjedinjenih Američkih Država, ali mnogiAmerikanci smatraju da je on bio prvi Evropljanin koji je došao do “Amerike” i slave “Kolumbov dan”, državni praznik 12. oktobra.

Za razliku od putovanja Vikinga, rezultati Kolumbovih putovanja su bili brzo i trajno priznanje postojanja novog svijeta od strane Evropljanja, Kolumbovska razmjena vrsta, i prva značajna evropska kolonizacija Amerika.

  • na-danasnji-dan-kolumbo-krenuo-na-put-na-kojem-ce-otkriti-ameriku
  • Kolumbo je i dan danas kontroverzan historijska ličnost. Neki (uključujući mnoge indijance) smatraju da je bio odgovoran, direktno ili indirektno, za smrt miliona pripadnika različitih starosjedilačkih naroda, evropsko iskorištavanje Amerika, i ropstvo u Karipskom moru. Drugi smatraju da je bio izuzetno važna i pozitivnaan ličnost koja je dala ogroman doprinos Evropskoj ekspanziji i kulturi. Italijanski amerikanci ga slave kao ikonu njihovog porijekla.

    Historijski se smatralo da je Kolumbo bio Italijan, ali mnogi danas smatraju da je bio pripadnik drugog naraoda. Postoje teorije o njegovom grčkom, jevrejskom, kastilijanskom, portugalskom ili španskom porijeklu.

    Prvo putovanje

    U veče 3. augusta 1492. godine Kolumbo je isplovio iz luke Palos de la Frontera s tri broda: većim jedrenjakom (karaka), nazvanom Santa Marija i dvije manje karavele, Pinta i Santa Clara, (Ninja). Kraljevi su prisilili stanovništvo Palosa da daju svoj doprinos ekspediciji. Santa Marija je bila u vlasništvu Juana de la Cosa a kapetan je bio Kolumbo. Komandovanje karavelama prepušteno je braći Pinzón (Martín Alonso i Vicente Yáñez).

    Kolumbo je naredio da se krene prvo prema Kanarskim ostrvima, koja su pripadala Kastilji, da bi se brodovi snabdjeli i izvršile potrebne popravke. Nakon zaustavljanja u Gran Kanariji, isplovili su iz San Sebastián de La Gomera 6. septembra, na putovanje koje će trajati 5 sedmica.

    Rodrigo de Triana (poznat i kao Juan Rodríguez Bermeo), prvi je uočio kopno oko 2:00 ujutro 12. oktobra, i odmah upozorio ostatak posade povikom. Nakon toga, kapetan Pinte, Martín Alonso Pinzón, nakon što se uvjerio u otkriće kopna, o tome je Kolumba obavijestio pucnjem.

    Kolumbo je kasnije tvrdio da je sam već vidio svjetlo na kopnu nekoliko sati ranije, tom tvrdnjom tražeći za sebe cjeloživotnu penziju koju su obećali Ferdinand i Izabela za osobu koja prva ugleda kopno novog svijeta. (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje