Petak, 17. Septembra 2021.
Tuzlanski.ba logo

Mnogi misle da IQ test govori o inteligenciji, ali evo šta zapravo otkriva o vama

Preuzmite sliku

Znate li koliko je vaš koeficijent inteligencije (IQ)? Da li120, ili 91 i šta uopšte te brojke govore o vama o vašoj ličnosti?

Da li je moguće odrediti inteligenciju neke osobe putem testa, odnosno utječe li na to i pitanje ko je sastavljao taj test? Za praćenje IQ zaslužan je Francuz Alfred Binet, koji je na molbu Vlade osmislio i razvio test koji će pokazati da li ljudima treba pomoć oko edukacije. Kasnije je taj test počeo da se umnožava pod imenom ‘test inteligencije’. Sa tim nazivom nije se slagao Binet, rekavši da to nisu testovi inteligencije, nego  test određenih sposobnosti”,  kaže dr. Gavin Evans, predavač na Birkbeck koledžu.

  • “Binet je osmislio testove koji su kasnije postali testovi za mjerenje IQ-a i predstavljaju način mjerenja nečije inteligencije na skali od 1 do 100”, kaže dr. Bonie Evans, sa Univerziteta Queen Mary u Londonu.

    Kasnije su te testove usvojili američki psiholozi. Oni su odlučili da je IQ urođen, da se s njime rađamo i da ne postoji ništa čime ga možemo promijeniti. Također, utvrdili su i da različite etničke i socijalne grupe stanovništva imaju različit urođeni IQ. Kada su 1915. godine u Ameriku pristizali novi imigranti, trebalo sje ispunjavati test. Pokazalo se da Aškenazi, Jevreji koji potiču iz Sjeverne, Srednje ili Istočne Europe, imaju veću učestalost nižih rezultata, zbog čega su  se trudili da spriječe njihovo useljavanje.

    S druge strane, ljudi iz nordijskih zemalja imali su bolji rezultat jer su njih ohrabrivali kad bi podnijeli zahtjev za useljenje. Inteligencija bez ambicije je poput ptice koja nema krila: Ovako je govorio genijalni i neponovljivi Salvador Dali! Takav pristup istraživača koji su provodili rane testove u SAD-u kasnije je  odbačen. Zanimljivo je da su Aškenazi u vrijeme Prvog svjetskog rata imali relativno slabe rezultate na tim testovima, dok su u vrijeme Drugog svjetskog rata pokazivali rezultate iznad prosjeka.

  • Smatra se da je tome doprinjelo to što su imali bolju edukaciju, kvalitetniju ishranu, te da su roditelji u prosjeku bolje obrazovaniji od predaka, što je utjecalo na rezultate djece. To je dovelo u pitanje testiranje IQ, jer razlog zbog kojega različite grupe mogu da ostvarre različite rezultate zavisi od o činjenice da ti testovi mjere apstraktnu inteligenciju. Tačnije, vašu sposobnost da se nosite s apstraktnom logikom. A to je često određeno time šta ste doživjeli u ranim godinama, kažu stručnjaci.

    “Ako dolazite iz sredine gdje se puno raspravlja, djeca se podstiču na čitanje i raspravu o stvarima,  te je veća mogućnost da će ta zajednica u prosjeku imati viši IQ”,  kaže dr. Gavin Evans.

    “Takvi testovi su se u historiji često koristili u političke svrhe, u zavisnosti od toga koju su političku opciju željeli da stave u prvi plan. IQ testovi su korišteni kao podrška, A tu ideju da su to naučni rezultati, zato što daju mjerljive rezultate, iskorištavale su mnoge Vlade”,  kaže dr. Bonie Evans, te dodaje  kako su u ranom 20. vjeku žene ponekad, ne uvijek, ostvarivale lošije rezultate.

  • Taj test se bazira na pitanjima koja traže da nešto upotpunimo, i na vremenu koje je za to potrebno, pa ako se prije toga nisu bavili tom aktivnošću, može biti potrebno više vremena za snalaženje. Jedan od nesporazuma u vezi tih testova jeste i to da ljudi misle kako se njime mjeri nivo inteligencije, a zapravo se mjeri sposobnost razumjevanja apstraktne logike, dokemocionalna i praktična inteligencija, te dugoročna memorija i mudrost, nisu u to uključeni.

    On kaže kako nije automatski protiv tih testova, smatra ih korisnima u mjerenju sposobnosti za savladavanje matematike, nauke i IT tehnologije, jer oni mjere slične osobine koje mjeri i IQ test.

  • “Glavna zabuna koncepta IQ testova jeste da je to odraz inteligencije, ali nije. Vidjeli smo da se može i mijenjati. Na primjer, ako često ispunjavate IQ testove, rezultati se mogu poboljšati. Uslovi okoline i edukacija mogu također da utječu na IQ, on nije zadan.”, kaže dr. Gavin Evans.

    Inteligencija je višeslojan pojam i svi njeni aspekti se ne mogu izmjeriti i izraziti brojevima, niti kroz samo jedan broj, što je rezultat takvog testa. A na genetsku sliku inteligentne osobe utječu na hiljade gena, što pokazuje da je riječ o mnogo složenijoj stvari od one koja se može izmjeriti takvim testiranjem, zaključuju stručnjaci. (Stil.rs)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje