Izvanzemaljci, radijacija, energetska polja i termiti neke su od teorija nastanka neobičnog afričkog fenomena…

Neobični vilinski krugovi u Namibiji zbunjuju naučnike još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Pravilne okrugle tvorevine u travi koje se prostiru na potezu od otprilike dva kilometra misteriozno se pojavljuju i nestaju.

Životni vijek im je otprilike od dvadeset do sedamdeset godina, a zaokružiti se mogu i do 15 metara promjera, prenosi punkufer.hr.

Vilinski krugovi su vječna inspiracija teoretičara zavjere koji su za nastanak tog afričkog fenomena optužili vanzemaljce i dovodili ih u vezu s letećim tanjirima.

Svjetski stručnjaci su za to vrijeme neumorno tražili uzrok hirovitim oblicima. Neki su smatrali kako se radi o tragovima meteora, drugi su pak istraživali povezanost s energetskim i magnetskim poljima, bakterijama, gljivicama, čak i radijacijom.

Norbert Juergens sa Univerziteta u Hamburgu objavio je studiju u kojoj navodi kako je namibijski fenomen rezultat dobrog apetita termita što se  hrane travom oblikujući pritom okoliš. Istraživanje je palo u vodu nakon što se ustanovilo kako su termiti dolazili do već postojećih krugova te da najvjerovatnije nemaju uticaja na njihov nastanak. Norbertovoj tezi nije išlo u korist niti ponašanje termita koji pak nemaju sposobnost oblikovanja tako pravilnih krugova.

Najizglednije je kako trava raste na specifičan način zbog manjka vode na suhom namibijskom tlu – baš kao što u mladim šumama vegetacija raste zbijeno da bi se s godinama raštrkala i tako omogućila drveću više prostora i hrane. Biljke koje se na takav način brinu za vodu i resurse postoje i na drugim dijelovima svijeta, samo što rezultati nisu toliko dramatični.

Bez obzira na nauku, lokalno stanovništvo taj neobičan kraj izbjegava u širokom luku. Domoroci smatraju da je za „krugove smrti“ kriv zmaj koji živi pod zemljom, a njegov vatreni dah oblikuje namibijsko tlo. Prema drugoj legendi, krugovi u travi su zapravo otisci bogova.

Misterij namibijskih krugova ostaje neriješen, no naučnici se nadaju da će baratati s više podataka nakon što pomno istraže sastav tla i količinu vode. Do tada mogu samo nagađati…  (Tuzlanski.ba)