Odgajati svoju djecu da budu pristojna, s poštovanjem i dobrog ponašanja ima svoje izazove, što će vam svaki roditelj reći.

I čini se da svi imaju svoje mišljenje o tome, čak i ako su nepozvani. Ali ako postoji jedna stvar oko koje se mnogi mogu složiti, to je da je udaranje djece veliko ne-ne. Međutim, kako su se stilovi roditeljstva mijenjali tokom godina, postoji još jedna stvar koju neki žele dodati na listu disciplinskih metoda koje bi trebalo ostaviti u prošlosti, jer smatraju da je to jednako loše kao i mampanje, piše Mirror.

Navit Schechter,, kognitivno bihejvioralni terapeut i majka jednog djeteta tvrdi da nikada ne bi nazvala svoju šestogodišnju kćer, ‘nestašnom’, jer vjeruje da je to jednako loše kao bilo koje fizičko kažnjavanje i da može biti samo jedan ishod ako se koristi: uznemireno dijete, prenosi Tuzlanski.ba.

Kažnjavanje djece riječima poput ‘nestašan’ na kraju će proizvesti generaciju željnu da ugodi i ništa drugo, tvrdi stručnjakinja – i pozvala je kolege roditelje da prestanu s tim. Poslovna žena, koja vodi niz kurseva za roditeljstvo u blizini svoje kuće u Cornwallu, rekla je:

“U svijetu u kojem se nalazim, među svojim prijateljima i u svom radnom svijetu, većina ljudi kojima sam okružena čula bi riječ ‘nestašan’ ‘ kao prilično zastarjeli stil roditeljstva, skoro na isti način kao i mamkanje. Odlučili smo da ne tučemo vlastitu djecu, jer bismo to smatrali fizičkim zlostavljanjem. Slično, postoji ista vrsta ideje oko upotrebe riječi ‘nestašan’. Želimo svoju djecu odgajati da budu popustljiva, jer, naravno, to nam olakšava život – ali zapravo ne želimo da naša djeca budu popustljivi ljudi. Ako kažete, ‘nemojte to činiti, to je nevaljalo’ jer vam se ne sviđaju njihovi postupci  postoji takva vrsta implicitne pretpostavke da morate raditi stvari na način na koji mi želimo da se rade. Tada vidite obrazac koji vidimo kod odraslih, koji umiruju ljude i ne mogu reći ne u slučaju da njihovi postupci uznemire ljude.”

I nisu samo negativni izrazi poput nevaljala ono s čime se Navit pozabavila, jer mama misli da čak i opisivanje ponašanja mladih ljudi kao ‘dobro’ može imati štetne posljedice na njihovu samopoštovanje i uzrokovati probleme u kasnijem životu. Objasnila je:

„Takođe se osećam veoma neprijatno kada članovi porodice moju kćerku zovu ‘dobra devojka’. Toliko odraslih danas osjeća potrebu da budu dobri, da im se sviđaju i da ih drugi ljudi prihvate. To je onaj crno-bijeli način razmišljanja i nesagledavanje konteksta oko toga, jer smo sami po sebi nekako dobri, ali ponekad nismo. Ako se držimo standarda razmišljanja, nikada ne možemo pogriješiti, nikada ne možemo iznevjeriti druge ljude, nikada ne možemo raditi stvari koje drugi ljudi ne žele da radimo – što nas može držati zaglavljenima u stvarno beskorisnim obrascima koji stvaraju mnogo anksioznosti i niskog samopoštovanja.”

Brojne kolege stručnjaci za roditeljstvo također se slažu s Navitovom ‘nestašnom zabranom’, a Jo Mitchell-Hill, 46, trenerica roditeljstva iz Maidstonea u Kentu, govori kako riječ “utječe na samopouzdanje djece i sramoti ih”. Ona je prokomentarisala:

„Ne koristim riječ nestašan jer ima tako negativnu konotaciju. Riječ se koristi da opiše dijete, a ne njegovo ponašanje. Ako želite najbolje od svoje djece, što ste pozitivniji i ohrabrujući, izgradit ćete to samopoštovanje.”Izgradit ćete tu pozitivnost i izgraditi ono što oni osjećaju o sebi.”

Hraniteljica i bivša učiteljica Jo je dodala: “Sa mojom kćerkom, mojim učenicima i djecom koja su živjela s nama očekujemo da ćeš dati sve od sebe, a ako ne, boriš se – zato dođi i pričaj meni. Djeca se ne rađaju da žele biti nestašna ili da se loše ponašaju, njihovo loše ponašanje je komunikacija. „Djeca ne razumiju razliku između pozitivne i negativne pažnje. “jeca žive u vrlo traumatičnom svijetu, moramo biti svjesni da kao roditelji imamo najveći utjecaj u životima naše djece i da je važno ono što govorimo i radimo.” t

Međutim, dr Samantha Madohsingh, 54, rekla je da je izbacivanje te riječi gomila smeća. Klinički psiholog je rekao da je ‘ludilo’ sugerirati da je nazivanje djeteta ‘nestašnim’ slično šmrcovanju. Doktorica, koja je porijeklom iz Sjedinjenih Država, ali sada živi u Richmondu sa svojom 16-godišnjom kćerkom, rekla je:

“Riječi imaju moć kada koristimo riječi poput ‘dobro’ i ‘loše’, ‘ispravno’ i ‘pogrešno’ , to je binarno razmišljanje. Ljudi će u sebi misliti, ‘niko ne može biti savršen, a ja nisam čist i anđeo i uvijek dobar’ – tako da je jedina druga opcija biti loš. Dakle, ono na šta se trebamo fokusirati je ponašanje – dijete nije zločesto, to ponašanje je nestašno, a nestašno ponašanje nije prihvatljivo ili prikladno.” (Tuzlanski.ba)