Ponedjeljak, 26. Jula 2021.
Tuzlanski.ba logo

Masno identifikovano kao “šesti ukus” ljudskog jezika

Preuzmite sliku

Naučnici su generacijama bili uvjereni da ljudski jezik može da prepozna samo četiri osnovna ukusa: slatko, kiselo, slano i gorko, a onda je otkriven peti ukus, umami (na japanskom “mesnat, ukusan”). Umami ukus potiče od aminokiseline glutamina, a u malim količinama ga ima u namirnicama bogatim proteinima (npr. meso, sir, paradajz i pečurke).

  • masna-hrana
  • Sada je, međutim, identifikovan i “šesti ukus”: masno.

    Tim američkih naučnika otkrio je hemijski receptor u kvržicama na jeziku koji prepoznaje molekule masti, pri čemu njihova osjetljivost varira od osobe do osobe.

    Najnovije otkriće moglo bi da pomogne da se objasni zašto neki ljudi jedu masniju hranu – zato što su manje svjesni njenog ukusa dok je jedu. Naučnici se nadaju da će moći da rješe problem gojaznosti tako što će povećati osjetljivost ljudi na masti u hrani koju konzumiraju.

    Tim naučnika sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Washingtona u St. Louisu ustanovio je da ljudi koji imaju više receptora CD36 bolje detektuju prisustvo masti u hrani i da varijacije gena koji proizvodi CD36 utiču na to da li će oni biti više ili manje osjetljivi na prisustvo masti.

    “Krajnji cilj je da shvatimo kako naša percepcija hrane može da utiče na to koju ćemo hranu jesti i kvalitet masti koje konzumiramo”, kaže profesor Nada Abumrad, koja vodi studiju.

    “Otkrili smo jedan mogući razlog varijabilnosti kada je riječ o osjetljivosti na masno. Ono što ćemo morati da utvrdimo u budućnosti jeste da li naša sposobnost da detektujemo masti u hrani utiče na unos masti, što bi svakako uticalo na gojaznost”, dodaje ona.

    Istraživanje objavljeno u časopisu “Journal of lLipid Research” pokazuje da su osobe sa upola manje CD36 osam puta manje osjetljive na prisustvo masti.

    Vjeruje se oko 29 posto ljudi ima varijantu CD36 gena koji se dovodi u vezu s proizvodnjom manje količine receptora, što bi moglo da znači da su manje osjetljivi na prisustvo masti u hrani i samim tim podložniji gojaznosti.

    “Ako posmatramo rezultate kod životinja, ishrana bogata mastima uzrokovala bi slabiju proizvodnju CD36, što bi, opet, moglo da učini osobu manje osjetljivom na masti.”

    “Na osnovu rezultata istraživanja, možemo pretpostaviti da gojazni ljudi proizvode manje proteina CD36. Prema tome, bilo bi logično da količina proteina koji proizvedemo može da se mijenja, kako na osnovu genetike određene osobe ili hrane koju jede”, kaže dr Janina Pepino, jedna od autorica studije. (blic.rs)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,