Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Koja su mora najslanija i zašto su slana?

Preuzmite sliku

Morima i okeanima prekriveno je 70 odsto svijeta, a u njima se nalazi oko 97 odsto sve vode ovog svijeta. I sva ta velika količina vode nije voda za piće zbog velike količine soli koja se u njima nalazi.

Slana mora i okeani ipak nisu jedine vodene površine koje sadrže so, a određenu količinu soli možemo naći i u rijekama, čak i u kišnici. Najviše ih ipak ima u okeanima. So u morskoj vodi rezultat je erozije tla koja započinje kišom koja sadrži otopljeni ugljen-dioksid. Kako stijene erodiraju većina natrijum-hlorida putem rijeka i izvora završava u okeanima, kako piše National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA).

Iako natrijum-hlorid čini većinu soli u vodi, ostali minerali poput magnezijuma, kalcijuma i kalijuma takođe se razlažu u vodi. Svaki okean ima drugačiju količinu koje čak nisu iste ni u svim područjima okeana. Prosječno slana voda ima oko 35 grama soli po kilogramu, kako piše Scripps Institution of Oceanography.

Najviše soli nalazi se u najvećem i najdubljem okeanu na svijetu – Tihom okeanu. Ime mu je dao Ferdinand Magelan, poznati portugalski istraživač, moreplovac.

Ovaj okean zauzima trećinu površine Zemlje, tj. 179,7 miliona kilometara kvadratnih, što je više od ukupne površine ukupne kopnene površine. Proteže se na približno 15.500 kilometara, a njegova najdublja tačka ujedno je i najdublja tačka na svijetu- Marijanska brazda s dubinom od 11.022 metara.

Prosječna dubina okeana je 4.300 metara. Proteže se od Australije i Azije na zapadu do Amerike na istoku. Salinitet takođe varira zavisno o geografskoj dužini. Voda bliže ekvatoru manje je slana od one u umjerenom pojasu zbog obilnih padavina na ekvatoru tokom cijele godine. Takođe, salinitet vode na polovima vrlo je nizak zbog malenog ili nikakvog isparavanja vode, piše The Independent.

Zbog vode koja se u okeane slijeva iz rijeka i izvora bilo bi logično da su i rijeke također slane, što je samo djelimično tačno. Konstantno punjenje rijeka kišnicom sprečava ih da postanu jako slane, a ta se so konstantno prelijeva i skuplja u morima. Po nekim procjenama širom svijeta rijeke godišnje prenose oko četiri milijarde tona soli u okeane. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: