Da ste Alexz Mullenu prije nekoliko godina rekli da može da zapamti redoslijed karata u špilu, rekao bi vam da govorite besmislice. Nije imao naročito dobro pamćenje, tačnije bilo je “ispod prosjeka”. Momak koji studira medicinu na Univerzitetu Misisipija nedavno je, međutim, postao svjetski šampion u pamćenju.

Presudnu ulogu u tome odigrala je knjiga pod naslovom “Mjesečev korak sa Einsteinom”, autora Joshue Foera, novinara koji je prisustvovao američkom šampionatu u pamćenju. Tom prilikom je upoznao ljude koji su vježbali pamćenje pomoću drevnih tehnika. Nakon toga je i sam počeo da vježba, da bi sljedeće godine i sam učestvovao u takmičenju.

Pošto je pročitao knjigu, Mullen je riješio da na isti način popravi sopstveno pamćenje.

“Priroda mi definitivno nije podarila naročito dobro pamćenje, ali 2013. sam počeo da vježbam koristeći tehnike o kojima je Foer pisao”, kaže on. Samo godinu dana kasnije, zauzeo je drugo mjesto na američkom šampionatu u pamćenju.

To ga je još više motivisalo, nastavio je da vježba, da bi 2015. godine učestvovao na svjetskom prvenstvu u pamćenju koje je u decembru održano u Kini. Takmičenje se sastoji iz 10 krugova, a zadaci obuhvataju pamćenje što više brojeva za jedan sat, pamćenje što više lica i imena za 15 minuta, pamćenje stotina binarnih brojeva itd. U posljednjem krugu, od takmičara se očekuje da što brže zapamte redoslijed karata u špilu.

Prije posljednjeg zadatka, Mullen je bio drugi. Gledao je karte 21,5 sekundi (za jedan sekund kraće od Japanca Jana Janga, koji je do tada bio prvi). To je bilo dovoljno da Mullen izbije na prvo mjesto i pobijedi na šampionatu.

Mullen danas drži svjetski rekord u pamćenju što više brojeva za jedan sat: 3.029.

“Prije nekoliko godina mislio bih da je tako nešto nemoguće”, kaže ovaj momak, koji drži rekord u još 5-6 disciplina, među kojima je i pamćenje 3.888 binarnih brojeva za pola sata.

Mullen, međutim, tvrdi da to svako može da uvježba.

Tajna “memorijskih palata”

“Sve što je potrebno jeste da napravite memorijsku palatu”, objašnjava on.

Riječ je o slici u glavi mjesta koje vam je dobro poznato. To može biti vaša kuća, ili put do posla. Da biste zapamtili mnogo stvari – bilo da je riječ o kartama, ili namirnicama koje treba da kupite u prodavnici – dovoljno je da prošetate zamišljenom palatom i odredite svakoj stvari mjesto u njoj ili na putanji koju ste zamislili.

Ova tehnika pamćenja se pripisuje grčkom pjesniku Simonidu sa Keja, koji je živeo 477. godine prije nove ere. Legenda kaže da je prisustvovao večeri kod jednog bogatog i zlog plemića. U jednom trenutku su ga pozvali napolje da primi poruku od glasnika, ali čim je prešao prag, krov se srušio i svi koji su bili unutra su ubijeni. Dok su ljudi u ruševinama tragali za svojim bližnjima, čija su lica bila neprepoznatljiva, Simonid se u mislima prisjetio mjesta gdje je sjedio i iznenada je pred sobom vidio jasnu sliku gostiju koji su sjedili prekoputa njega, lijevo od njega ili na čelu stola. Shvatio je da može da identifikuje tijela tako što će se prisjetiti gdje je svako sjedio. Tada je otkrio da je najlakše zapamtiti grupu predmeta, ljudi ili činjenica ako se oni vežu za određeno mjesto i raspored.

Memorijske palate mogu biti bilo gdje

Mnogo vijekova kasnije, Elineor Megvajer sa Univerzitetskog koledža u Londonu i njene kolege snimili su mozak deset osoba koje su osvojile najviša mjesta na svetskom šampionatu u pamćenju, nadajući se da će identifikovati po čemu se razlikuje njihov mozak. Jedina razlika koju su uspjeli da otkriju bilo je prenaglašeno korištenje oblasti koje su nadležne za navigaciju. Oni su bili uspješniji u pamćenju samo zato što su se “šetali svojim memorijskim palatama”.

Kada je riječ o pamćenju brojeva i binarnih sistema, svaki takmičar ima svoj sistem konvertovanja u slike. Mullen, na primjer, koristi sistem “dvije karte” da bi zapamtio špil karata, koji obuhvata konvertovanje znakova i brojeva na kartama u glasove. Sedam karo i pet pik, na primjer. Karo i pik zajedno čine gas “m”, tvrdi on. Sedam konvertuje u glas “k”, a pet u “l”. “Pošto ste odredili svoje ‘m’, ‘k’ i ‘l’, morate zasmisliti sliku koja odgovara tim glasovima, na primjer, riječ ‘Michael’. Prema tome, kada vidim ovaj par karata pomislim na Michaela Jordana”, objašnjava Mullen.

Memorijske palate mogu biti bilo gdje. To mogu biti hoteli, kuće, put kojim idete do posla, restorani, omiljeni park ili željeznička ruta.

“Kada sjednete i malo razmislite pašće vam na pamet bezbrojne lokacije koje su vam vrlo dobro poznate”, kaže Mullen.

Izuzetno pamćenje nije ništa posebno, smatra on i dodaje da svako može sasvim pristojno da savlada ovu tehniku. (blic.rs)