Ovakav se prizor ne viđa često! Prije svega jer na ovome svijetu nema mnogo stabala, poput ovog ginka, za kojeg se vjeruje kako ga je u budističkom hramu Gu Guanyin, smještenom na planinama Zhongnan, posadio najveći kineski vladar, Shimin Li, zvan Njegovo Visočanstvo Taizong, iz dinastije Tang.

Shimin Li vladao je Kinom između 626-te i 649-te godine. Za njegove vladavine zemlja je doživjela ekonomski i kulturni procvat, pa stoga ne čudi da je veliki vladar iza sebe ostavio čitav niz veličanstvenih hramova, uključujući i ovaj, koji broji preko 1 400 godina starosti, koliko bi trebalo biti staro i ovo stablo.

Zahvaljujući budističkim svećenicima, stabla ginka sačuvana su od izumiranja, budući su upravo oni prvi počeli sa selektivnim uzgojem ove biljne vrste i to prije 400 godina!

Ovo je stablo veličanstven podsjetnik na vremena kada je ginko pokrivao čitavu našu planetu, a od zaborava su ga spasili svećenici koji mu, u sklopu budističke religije, daju posebno mjesto.

Ginko je najstarija biljka koja živi na Zemlji. Kao jedina vrsta koja je preživjela i opstala još iz doba mezozoika, ginko je “živi fosil” jer gotovo nije promijenio izgled još iz vremena dinosaura, te izgleda posve jednako kao i prije 200 miliona godina.

Današnja nauka ginku priznaje ljekovita svojstva, a najpoznatije je kako pozitivno djeluje na procese pamćenja. Istraživanja su dokazala da ekstrakt listova ginka poboljšava moždanu i perifernu cirkulaciju krvi, spriječava zgrušavanje krvi, regenerira i jača stijenke kapilara i krvnih žila, liječi mnoge bolesti krvnih žila, poboljšava dotok krvi u mozak i opskrbu mozga kisikom, potiče regeneraciju nervnih ćelija.

U tradicionalnoj se kineskoj medicini ginko koristi već 5 hiljada godina. Umjesto flastera, kineski ljekari na ranu stavljaju list ginka.

Stablo ginka ima posebno mjesto i u kolektivnom pamćenju japanskog naroda. Na japanskom jeziku, ginko znači srebrna marelica, jer njegov plod neodoljivo podsjeća na tu voćku.

Nakon napada na Hirošimu i Nagasaki, kada su stabla ginka nestala u naletu vatre i smrtonosnog zračenja, nada se vratila upravo kada su na ostacima stabala pojavili novi izdanci. U spomen na poginule tog strašnog dana, Japanci na memorijalnim punktovima sade ginko.

Ovo stablo ginka, u hramu Gu Guanyin, koje uspješno odolijeva zubu vremena već više od hiljadu godina, zbog svoje istorije i čitavog niza drugih faktora ima neopisivu privlačnu moć za hiljade turista koji dolaze kako bi svjedočili zlatnom trenutku u godini ovog drvenog starca. Trenutku kada svojim opalim lišćem evocira zlatno doba velike Kine. (net.hr)