Četvrtak, 28. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Fotka zbog koje se gine: Na Everestu gužva kao na plaži

Preuzmite sliku

Stvari postaju puno gore kada boce s kisikom, ako ostanu daleko od njihovih penjača, neko ukrade

Osvajanje najviše planine na svijetu Mount Everest dugogodišnji je san alpinista, penjača i entuzijasta sa svih krajeva svijeta. Najviša planina na svijetu privlači penjače svih profila, od iskusnih planinara do početnika koji su spremni platiti znatne svote profesionalnim vodičima za taj uspješan uspon.

Penjači su i važan izvor turističkog prihoda u Nepalu, a čini se u toj bi riznici moglo biti još i više sredstava. Ako je suditi po fotografiji objavljenoj na Facebook stranici Project Possible – 14/7 Nirmala Purja, na ovoj je planini zavladala strahovita gužva. Pokazuju to i podaci po kojima je Nepal izdao 381 dozvolu (koja se svaka plaća po 11.000 dolara) za ovogodišnju proljetnu penjačku sezonu.

Fotografija je na uspon privikla mnoge, uprkos činjenici da je u proteklih sedmicu dana poginulo sedam penjača, oni koji su se penjali s teže nepalske strane, ali i onih koji su dolazili sa strane Tibeta. Veliki broj izdanih dozvola i lijepo vrijeme prizvali su na ovu planinu sve više i više penjača. Vodiči kažu da su takvi prizori normalnost za ovaj dio godine.

“Uvijek je takva gužva”, kaže Mingma Sherpa, predsjednik Seven Summits Treks i naglašava kako penjači nekada u takvom redu do vrha provedu 20 minuta, a ponekad i sat i pol vremena. Ovisi to naravno i o vremenskim uslovima, piše BBC.  “Ako imamo samo jednu sedmicu sigurnog vremena, tada nije tolika gužva na vrhu. No ponekad, ako su samo dva ili tri dana dobrog vremena, postaje jako velika gužva”, objašnjava. U tom trenutku svi penjači pokušavaju u isto vrijeme doći do vrha.

Takvi dugački redovi mogu biti izvor opasnosti, smatra. Dujmovits se na vrh popeo 1992. godine i još šest puta nakon toga.  “Kad ljudi moraju čekati u redu, rizikuju da ostanu bez kisika, i možda neće imati dovoljno za povratak”, kaže.

Tokom svog penjačkog poduhvata 1992. godine ostao je bez kisika tokom spuštanja, i osjećao “kao da me je neko udario maljem”.

“Mislio sa da ne mogu napraviti ništa, ni jedan korak. No nasreću sam se oporavio dovoljno dobro pa se poslije uspio sigurno spustiti. Kad vam pušu vjetrovi od 15 km/h bez kisika ne možete, gubite previše tjelesne toplote”, rekao je.

Stvari postaju puno gore kada te komore s kisikom, ako ostanu daleko od njihovih penjača, neko ukrade.  “Krađa kisika na toj visini ravna je ubistvu. Vlada bi trebala u koordinaciji sa Sherpama postrožiti ta pravila”, rekao je.

Jedan je penjač poginuo uvečer nakon što je do vrha stigao tog jutra. Njegovoj smrti doprinijeli su ostali penjači.  “Stajao je u tim redovima oko pet sati i umro od iscrpljenosti”, rekao je Keshav Poudel, direktor Peak Promotion, koja je organizovala njegovo putovanje.

Sherpe su mu pokušale pomoći, no nažalost nisu uspjeli. Tokom spuštanja poginula je i Indijka Kalpana Dash koja se prvi put popela na vrh 2008. godine. U takvim gužvama penjači su izloženiji vjetru, hladnoći i manjku kisika duže vrijeme, što zasigurno pridonosi njihovoj mogućnosti stradanja, piše The New York Times.

Mont Everest je bio posljednji uspon za 54-godišnjeg Donald Casha iz SAD-a koji se popeo na najviše planine na svih sedam kontinenata. Nakon što je ovdje došao do vrha, onesvijestio se i više ga nisu mogli vratiti. Stručnjaci će ipak reći da su se gužve na Everestu posljednjih godina povećale, a ta je ekspedicija postala sve popularnija.

Andrea Ursina Zimmerman na vrh se popela 2016. godine. Smatra da te krkljance uzrokuju nepripremljeni penjači “koji nisu u kondiciji” za to putovanje.

I ne rizikuju samo svoje živote, već i živote onih Sherpi koji ih na tom putu prate. Njen suprug vodič Norbu Sherpa prisjeća se svađe koju je imao sa penjačem koji je uprkos iscrpljenosti htio nastaviti do vrha, na visini od 8600 metara. “Puno smo raspravljali i rekao sam mu da uz svoj život rizikuje i živote dvojice Sherpa. Nije mogao ni hodati, morali smo ga spuštati konopima. Bio je jako zahvalan kad smo došli do kampa u bazi”, rekao je.

Norbu Sherpa do vrha je stigao sedam puta i kaže kako je puno veća gužva sa nepalske strane. Strana na Tibetu je lakša, no kineska vlada izdaje manje dozvola, a uspon nije toliko zanimljiv.  Na posljednjem grebenu s južne, nepalske strane, samo je jedno fiksirano uže. Kad je gužva formiraju se dva reda, onih koji idu gore i onih koji se sputaju.  “Svi se drže tog jednog užeta”, rekao je.

Najopasniji je najčešće povratak jer ljudi imaju snage i motivacije doći do vrha, “no izgube je kada se vraćaju”, posebno u trenutku kada shvate da je riječ o dugom putovanju s gužvom na putu. Osjećaj na vrhu je nezamjenjiv, ali je ipak siguran povratak najvažniji.

“Izgubio sam puno prijatelja upravo na tom putu prema dolje, a mnoge se nesreće događaju jer ljudi izgube koncentraciju, posebno u slučaju gužvi. Onaj vrh kojeg treba osvojiti tako zapravo postaje kamp u bazi, jer tek kad se vratite možete osjetiti uspjeh zbog svega što ste napravili”, kaže.

Dobra fizička priprema i odabir pogodnog vremenskog trenutka za penjanje, pa tako i spuštanje, ključni su za smanjivanje rizika. Zato bi svi koji se na vrh žele popeti trebali znati kako se njihovo tijelo ponaša na 7000 ili 8000 metara. Norbu Sherpa savjetuje svojim timovima da uspon počnu “jako rano” kako bi se mogli početi vraćati prije ostalih penjača. Zimmerman se popela na Everest sa tibetske strane.

Pričekali su jedan dan prije uspona kako bi bilo manje ljudi.  Bili su svjesni rizika s promjenom vremena i da im prijeti mogućnost da uopće ne dođu do vrha. No kaže kako je čekanje vrijedilo, na kraju su ona i njezin suprug bili “sami na vrhu”.  “Došli smo u 3:45, pričekali i vidjeli izlazak sunca.

Taj se osjećaj ne može opisati”, rekla je.  Da se broj smrtnih slučajeva smanjio od 2000. godine, smatra Alan Arnette, penjač koji piše o tim poduhvatima. Bolji vremenski uslovi, korištenje dodatnog kisika, i veća podrška vodiča, doprinijeli su manjoj smrtnosti.

Nepal je ove godine izdao rekordan broj dozvola, najviše od početka uspona 1953. godine. Broj onih koji dolaze s te strane porastao je i zbog odluke Kine da ograniči broj dozvola penjačima sa sjeverne strane, kao dio svog plan uklanjanja tijela i čišćenja smeća sa planine. (Express.hr)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje