Prije 50-100 godina knjige naučne fantastike spominjale su uređaje koji su omogućavali ljudima da komuniciraju kad su bili daleko jedan od drugog, kao i svemirske satelite koji su mogli prenijeti signale, piše Bright Side.
Ali tada niko nije pomislio da bi sve to moglo postati stvarnost. Ali sada u svom svakodnevnom životu imamo mobitele, internet i mikrovalne pećnice, prenosi Tuzlanski.ba.
U pokušaju da se predvidi šta će se dogoditi za 20 godina, došlo se do slijedećih rezultata:
Bit će manje plastike
Plastične flaše s vodom i vreće za smeće definitivno neće dugo trajati. Vreće za smeće koje se prave od kukuruznog škroba i biorazgradivih flaša s vodom već su dostupne. Njihova je proizvodnja još uvijek prilično skupa, tako da je cijena ovih biotehnologija visoka. Ali ovo se polje razvija i za 20 godina ćemo vjerovatno pamtiti plastične flaše za vodu kao neobičan fenomen koji se, srećom, više nikada neće koristiti.
Lični prostor
Prije nekoliko godina objavljena je epizoda “Black Mirror” o društvenim ocjenama. A vjerovatno nije bilo ni jedne osobe koja nije mislila da bi to mogla biti naša budućnost. Tačno je da sada imamo manje ličnog prostora zahvaljujući društvenim mrežama, tražilicama, sigurnosnim kamerama, bazama podataka, biometrijskim podacima i sistemima prepoznavanja lica. Postaje teže učiniti bilo šta bez obavještavanja drugih ljudi o tome. A taj trend vrlo prikraćeno postaje naša stvarnost.
Žice
Pametni telefon s praznom baterijom može u najmanju ruku izazvati nervozni smijeh, a u nekim situacijama možda čak postati i tragedija jednog života. Posebno je neugodno kada zgrabimo brzi punjač za napajanje, ali istovremeno zaboravimo kablo kod kuće, u automobilu ili u drugoj torbi. Ovaj je problem toliko raširen da neke kompanije ovo pitanje shvataju ozbiljno. I njihovi prvi koraci čine nas uvjerenijim da ćemo se uskoro riješiti svih žica za naše telefone. Proizvođači planiraju da instaliraju bežične punjače svuda, tako da će kupci moći puniti svoje uređaje bilo gdje i bez upotrebe žica.
Zlato
Naša planeta ima ograničene resurse zlata, pa je njeno iscrpljivanje vrlo moguće. Prema podacima američkog Geološkog zavoda, oko 50.000 tona ovog metala je još u zemlji. Godišnje se minira oko 2,5–3 000 tona. Tako da nam može ponestati zlata za oko 17 godina.
Prodavnice
Amazon Go već nema blagajne, a novac se povlači sa bankovnog računa kupca kada napusti trgovinu.
Čini se da se nužnost stvarnog odlaska u kupovinu u budućnosti može promijeniti ili čak nestati, a naš koncept maloprodajnih mjesta u budućnosti će se razviti u nešto drugo. Budući da mnogi kupci vole dodirnuti ili isprobati proizvode prije nego što ih kupe, postojat će posebne zone trgovina na kojima možemo isprobati proizvod i testirati ga. Na primjer, kupci će imati priliku isprobati patike trčeći po travi ili noseći jakne u okruženju od −22 ° F.
Osim toga, posebni skeneri lica na ulazu u trgovinu prepoznat će kupce i predložiti ličnu listu kupovine za svaku osobu koja uđe u zonu. To će pomoći mrežnim prodavačima da ponude proizvode koji odgovaraju preferencijama kupaca. Neće biti blagajni, a kupac će automatski platiti kupovinu prilikom izlaska iz trgovine.
Saobraćajne gužve
Možda je teško povjerovati, ali mnogi čimbenici ističu činjenicu da bi u budućnosti mogle nestati saobraćajne gužve. S vremenom će se automobili opremiti sistemima umjetne inteligencije, pa će se njihov broj znatno smanjiti. Auto računar će odrediti sve moguće situacije na putu, tako da će biti otklonjene pogreške vozača, koje danas utiču na promet. Međutim, ako se negdje pojavi zastoji u saobraćaju, unificirani računarski sistem ispravit će rad semafora u stvarnom vremenu, a nastajuće saobraćajne gužve nestat će prije nego što se čak i pravilno formiraju.
Antibiotici
Otkako su izumljeni antibiotici, oni su se toliko pretjerano koristili da su, kao rezultat toga, neke vrste bakterija postale otporne na njih. Ali u narednih 10–20 godina nekontrolirani unos antibiotika mogao bi biti znatno smanjen. U skoroj budućnosti naučit ćemo koristiti bakterije koje proizvode antibiotike protiv određene prijetnje. Dakle, pacijentu će se ubrizgati antitijela koja mogu zaustaviti infekciju tjelesnih ćelija.
Ali glavni cilj koji naučnici žele postići je prestati boriti se protiv mikroba i naučiti mirno koegzistirati s njima.
Fosfor
Ako je neko rekao da nam ponestaje fosfatnih stijena, malo ko od nas će se početi brinuti. Ali vjerovatno bismo trebali jer stalno koristimo fosfor. Čak se široko koristi u proizvodnji fosfatnih đubriva za poljoprivredu. Ako fosfor nestane, mnogi će se proizvodi na koje smo navikli imati znatno smanjiti. Sada koristimo 5 puta više fosfora nego prije 50 godina. Zemljino stanovništvo raste i potrošnja ovog minerala stalno se povećava.
Naučnici kažu da će nam za oko 80 godina nedostajati rezerve fosfatnih stijena. Ali ako zemljino stanovništvo raste kao i sada, to bi se moglo dogoditi i mnogo ranije, kao za 20-40 godina. Dobra vijest je da naučnici pokušavaju smisliti kako spasiti ovaj vrijedni mineral i stvoriti sisteme za njegovu ponovnu upotrebu.
Farme
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Hektari polja zasijana pšenicom, kukuruzom i suncokretima mogu s vremenom nestati. Gradovi brzo rastu, a površina obradivog zemljišta brzo opada. Međutim, izgleda da to i nije tako velik problem, jer vertikalne farme mogu zamijeniti tradicionalne. Izgledaju kao visoki staklenici koji podsećaju na skladišta, gdje su biljke posađene na okomit način. (Tuzanski.ba)
