Legenda o kralju Arthuru zabilježena je u pisanom obliku stotinama godina nakon njegove navodne smrti

Misteriozno porijeklo arehološkog nalazišta povezanog s legendom o Kralju Arthuru, upravo je postalo još zanimljivije. Naime, arheolozi su otkrili impresivne ostatke vjerovatne kraljevske palače kod sela Tintagel u Cornwallu.

Vjerovatno je riječ o sjedištu vladara jugozapadnog britanskog kraljevstva Dumnonia iz šestog stoljeća, piše britanski Independent. Stručnjaci stoljećima raspravljaju je li kralj Arthur bio stvarni lik ili tek narodna legenda koja se toliko ustalila da su ljudi uvjereni da je stvaran.

Otkriće kraljevskog dvorca, vjerojatno iz ranog srednjeg vijeka, kod Tintagela moglo bi obnoviti neke nove prepirke. Među stručnjacima će se zasigurno povesti nova rasprava, ponajviše zato što je, prema legendi, Arthur sin britanskog kralja i prekrasne žene lokalnog vladara iz Tintagela.

Palača, koju su vjerovatno otkrili arheolozi, izgrađena je u petom ili šestom stoljeću što bi je smjestilo otprilike u isto razdoblje u kojem je kralj Arthur navodno živio. Bila slučajnost ili ne, otkriće novih dokaza o jednoj od najpoznatijih britanskih i svjetskih legendi, zasigurno će stvoriti novi val popularnosti među turistima i stručnjacima za posjete Cornwallu.

Čak i ako se ispostavi da nije riječ o dvorcu povezanom s kraljem Arthurom, otkriće je svejedno povijesne važnosti. Prva je to velika građevina otkrivena u Velikoj Britaniji koja datira iz petog ili šestog stoljeća. Iskopi su otkrili masivne zidove široke po metar, stepenice i čvrsto građene popločane podove.

Neke od zgrada dvorca su relativno velike. Od dvanaestak otkrivenih zgrada u posljednjih nekoliko mjeseci, dvije su oko 11 metara duge i čak četiri metra široke. Stanari dvorca izgleda su luksuzno živjeli. Pronađeni su ostaci keramike i stakla koje ukazuju da su koristili vino iz zapadne Turske i maslinovo ulje iz Tunisa. Osim toga, koristili su i keramičke tanjure i zdjele uvezene iz zapadne Turske i Sjeverne Afrike. Uz obroke ispijali su vina iz obojenih staklenih čaša izrađenih u Francuskoj.

“Otkriće zgrada visokog statusa, potencijalnog kompleksa kraljevskog dvorca, kod Tintagela mijenjaju naše razumijevanje čitavog arheološkog nalazišta. Pomažu nam otkriti intrigantnu priču o tome kakav je život bio u tako važnim mjestima nedugo nakon raspada rimske vlasti u Velikoj Britaniji”, rekao je Win Scutt iz English Heritage instituta.

Osim života na kraljevskom dvoru, bitne su i informacije o političkom životu zapada Britanskih otoka nakon što su istok i sjever zauzela germanska plemena iz današnje Njemačke i Danske. Prema svemu sudeći, vladari Cornwalla, domaći Bretoni, održavali su političke veze s njihovim nekadašnjim vladarima iz Rima. Pretpostavlja se da su Rimljani uložili jako puno truda u održavanje dobrih odnosa s Cornwallom zbog njihovih bogatih nalazišta kositra kojeg su Rimljani koristili u izradi bronze.

Neki istorijski dokazi govore o tome da je Rim očekivao skori povratak u Veliku Britaniju. Postoje čak i dokazi da su rimski kraljevi slali novac Britancima više od stoljeća nakon napuštanja britanskih otoka.

Nalazište kod Tintagela otvoreno je za javnost, a poznato je i po ruševinama dvorca iz trinaestog stoljeća. (express.hr)