Otkriće uključuje 598 zlatnih kovanica, raskošan nakit i različite artefakte.
Ležerna šetnja po padinama brda Zvičina u Češkoj Republici pretvorila se u izvanredno otkriće za dvoje sretnika koji su pronašli skriveno blago vrijedno više od 7,5 miliona čeških kruna (oko 300.000 eura).
Ovo izuzetno otkriće, do kojeg je došlo početkom februara, ali je tek nedavno objavljeno, uključuje 598 zlatnih kovanica, raskošan nakit i različite artefakte. Ukupna težina pronađenog blaga iznosi impresivnih sedam kilograma, od čega gotovo 3,7 kilograma otpada samo na zlatne kovanice.
Do ovog nevjerovatnog otkrića došlo je dok su planinari istraživali slikovit teren u blizini poljske granice.
Njihov prvi nalaz bio je limeni aluminijski kontejner u kojem se nalazilo gotovo 600 zlatnih kovanica, uredno složenih u jedanaest hrpa umotanih u crnu tkaninu. Na maloj udaljenosti pronađena je i željezna kutija sa nizom vrijednih predmeta izrađenih od žutog metala: deset narukvica, žičana torbica, češalj, lanac i kutijica za puder. Samo zlatne kovanice čine približno 3,7 kilograma ukupne težine.
Stručnjaci iz Muzeja istočne Češke još uvijek pokušavaju složiti slagalicu o tome kako je ova vrijedna zbirka dospjela i bila zakopana na toj lokaciji, piše Arkeonews.
Numizmatičar Vojtěch Brádle izrazio je iznenađenje, rekavši da mu je "vilica pala" kada je vidio nalaz.
Istakao je da kovanice potiču iz Srbije iz perioda 1920-ih i 1930-ih godina, na osnovu njihovih oznaka, dok njihov put do istočne Češke ostaje intrigantna misterija.
Pojavilo se nekoliko teorija o tome kako je blago zakopano. Jedna mogućnost je da su ga sakrili češki građani bježeći od nacističke okupacije nakon 1938. godine. Druga sugerira da su ga mogli sakriti Nijemci u iščekivanju protjerivanja nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine. Treća teorija ukazuje na monetarne reforme iz 1953. godine u vrijeme komunizma kao mogući razlog skrivanja.
"Teško je reći da li je riječ o češkom, njemačkom ili jevrejskom zlatu", izjavio je direktor muzeja Petr Grulich, naglašavajući historijsku nejasnoću koja okružuje ovo blago.
Zanimljivo je da numizmatička analiza pokazuje kako zlatne kovanice nisu češkog porijekla, već predstavljaju raznoliku kolekciju iz Francuske, Turske, Belgije i Austro-Ugarske, uz manji broj primjeraka iz Rumunije, Italije i Rusije.
Daljnja analiza oznaka na austro-ugarskim kovanicama ukazuje da su vjerovatno bile namijenjene području bivše Jugoslavije, tačnije Srbije ili Bosne i Hercegovine, prije nego što su na neobjašnjiv način završile u Češkoj.
Iako se trenutna tržišna vrijednost zasniva prvenstveno na vrijednosti zlata, historijski značaj ovog otkrića vjerovatno je mnogo veći. Prema češkim zakonima, sretnici koji su pronašli blago mogli bi imati pravo na nagradu do 10% njegove vrijednosti.
Muzej istočne Češke u Hradec Královéu sada ima važan zadatak očuvanja ovih izuzetnih artefakata. Postoji nada da će cijela kolekcija u budućnosti biti izložena javnosti, pružajući opipljivu vezu s fascinantnom i još uvijek nedovoljno ispričanom pričom iz prošlosti ovog područja.
Tekuća arheološka istraživanja, zajedno s analizom arhivske građe, trebala bi dodatno rasvijetliti identitet osobe koja je zakopala ovo blago, kao i okolnosti koje su dovele do njegovog skrivanja i kasnijeg ponovnog otkrića.
