Boja očiju nije samo estetska osobina, već nosi i priču o našem porijeklu, genetici i evoluciji.
Svi smo bar jednom čuli izreku da su oči "ogledalo duše", ali šta ako je ta ideja zapravo mnogo dublja nego što mislimo? Jeste li se ikada zapitali šta vaša boja očiju zapravo govori o vama i kako je uopće nastala?
Bez obzira na odgovor, jedno je sigurno – boja očiju je jedinstvena poput otiska prsta. Niko drugi na svijetu nema baš istu nijansu kao vi. Nove studije pokazuju da je boja očiju daleko složenija nego što se ranije mislilo, piše Bright Side.
U nastavku otkrivamo zanimljive činjenice i tajne o različitim bojama očiju.
Smeđe oči su postojale prije svih ostalih
Koliko god zvučalo nevjerovatno, nekada su svi ljudi imali samo smeđe oči. Sve dok se nije desila genetska mutacija u genu koji kontroliše proizvodnju melanina. Ta mutacija je smanjila količinu melanina u šarenici do te mjere da pigment nije bio dovoljan da oči budu smeđe – i tako su se pojavile prve plave oči.
I danas je smeđa najčešća boja očiju u svijetu. Zahvaljujući višem nivou melanina, osobe sa smeđim očima imaju i nešto veću otpornost na određene očne bolesti. Svijetlosmeđe oči najčešće su u Evropi, Americi i Zapadnoj Aziji, dok se tamnosmeđe najviše javljaju u Africi, Jugoistočnoj i Istočnoj Aziji.
Svi plavooki potiču od istog pretka
Jedna jedina genetska mutacija koja utiče na proizvodnju melanina dovela je do pojave brojnih varijacija boja očiju – plavih, zelenih, sivih, pa i boje lješnjaka. Zanimljivo je da su svi plavooki ljudi, prema naučnicima, potomci jednog zajedničkog pretka – muškarca koji je živio u blizini Crnog mora prije otprilike 6.000 do 10.000 godina.
Danas se procjenjuje da između 8 i 10% svjetske populacije ima plave oči, dok je taj postotak u Evropi znatno veći – od 20 do 40%. U Americi je prisutnost plavih očiju (oko 27%) uglavnom rezultat porijekla iz istočne Evrope, Irske i Britanije.
Evolucija boje očiju povezana je s migracijama
Naučnici smatraju da promjene u boji očiju prate migracije naših predaka iz toplijih krajeva u hladnije. Danas Evropljani imaju najveći spektar različitih boja očiju – od svijetloplave do tamnosmeđe. Tamnije oči češće su u sunčanim, toplijim područjima poput Afrike i Azije, jer veća količina melanina štiti oči od sunčevih zraka i UV zračenja.
Sive oči su izuzetno rijetke
Dugo se vjerovalo da boju očiju određuje samo jedan gen, ali sada znamo da je u igri najmanje 16 gena. To objašnjava i pojavu rijetkih i neobičnih nijansi, poput sive. Iako sive oči ponekad mogu djelovati plavo, one često imaju i primesu smeđe ili zlatne boje.
Manje od 1% svjetske populacije ima sive oči, a najčešće su prisutne u sjevernoj i istočnoj Evropi. Njihova nijansa se može mijenjati u zavisnosti od osvjetljenja – od zadimljeno plave, preko zelenkaste, do nijanse boje lješnjaka.
Ljudi sa svijetlim očima podnose bol bolje
Jedna studija provedena na 58 trudnica otkrila je da žene sa svijetlim očima (plave ili zelene) imaju veću toleranciju na bol tokom porođaja u poređenju sa ženama koje imaju smeđe ili oči boje lješnjaka. Osim toga, žene svijetlih očiju rjeđe doživljavaju postporođajnu depresiju, što se djelimično objašnjava manjom količinom melanina u njihovom organizmu.
Zelene oči – najrjeđe među prirodnim bojama
Samo 2% ljudi na svijetu ima prirodno zelene oči, što ih čini izuzetno rijetkima. Iako se mogu pojaviti kod osoba različitih rasa, najčešće su kod ljudi germanskog i keltskog porijekla. Čak 86% stanovnika Irske i Škotske ima zelene oči.
Ćilibarne oči – zlatna rijetkost
Ćilibar je posebna nijansa smeđe koja se izdvaja svojom čistom zlatno-žutom bojom. Za razliku od očiju boje lješnjaka, ćilibarne oči ne sadrže primjese zelene, narandžaste ili smeđe boje. Najčešće se pojavljuju kod ljudi španskog, južnoameričkog, južnoafričkog i azijskog porijekla.
Oči boje lješnjaka – složena mješavina
Ova boja očiju se često miješa sa svijetlosmeđom, ali zapravo sadrži mješavinu smeđe, zelene i zlatne boje. Nijanse se mogu razlikovati zavisno od osvjetljenja, a šarenica često izgleda kao da ima više slojeva boje. Otprilike 5% ljudi na svijetu ima oči boje lješnjaka. Najčešće se pojavljuju kod osoba bliskoistočnog, španskog, brazilskog i sjevernoafričkog porijekla.
Heterohromija – kada oči nisu iste boje
Manje od 1% ljudi na svijetu ima oči različite boje, stanje poznato kao heterohromija. Do toga dolazi zbog neravnomjerne raspodjele melanina u šarenicama. Ponekad su razlike suptilne – poput jedne tačke ili prstena druge boje – a ponekad su potpuno različite oči. Uzroci mogu biti genetski, ali i rezultat povreda ili određenih sindroma.
Prave crne oči – mit ili stvarnost?
Iako se nekim ljudima oči mogu činiti crnima, stvarne crne oči ne postoje. Ono što izgleda kao crna boja, zapravo je vrlo tamna smeđa koja se gotovo stapa sa zjenicom. Crna boja, zbog svoje sposobnosti da upija svjetlost, ne bi bila funkcionalna jer bi uzrokovala ozbiljne probleme s vidom i veću osjetljivost na sunčevu svjetlost.
Boja očiju nije samo estetska osobina, već nosi i priču o našem porijeklu, genetici i evoluciji. Bez obzira na nijansu, svake oči su jedinstven prozor u neponovljivu ljudsku priču.
