Radna sedmica u trajanju od četiri dana značajno bi poboljšala fizičko i mentalno zdravlje zaposlenih, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour.
Pilot-program, sproveden u šest zemalja – Australiji, Kanadi, Irskoj, Novom Zelandu, Velikoj Britaniji i SAD-u – obuhvatio je oko 2.900 zaposlenih iz 141 firme koje su skratile radnu sedmicu za 20%, ali bez smanjenja plata, prenosi BIZLife.
Prije uvođenja promjene, firme su prošle kroz dvomjesečnu obuku i reorganizaciju rada, kako bi povećale efikasnost i saradnju. Zatim su zaposleni šest mjeseci radili po novom modelu – četiri dana sedmično.
Zdraviji, zadovoljniji i manje iscrpljeni
Rezultati su pokazali značajan pad nivoa stresa i izgaranja, poboljšano mentalno i fizičko zdravlje, kao i veću zadovoljnost poslom. Za razliku od njih, zaposleni u 12 američkih firmi koje nisu učestvovale u programu nisu prijavili nikakve pozitivne promjene.
"Efekti na dobrobit zaposlenih su prilično ujednačeni – bez obzira na to iz koje su zemlje ili kompanije", kaže sociološkinja Wen Fan sa Bostonskog koledža, jedna od autorki istraživanja.
Što su ljudi više skraćivali radno vrijeme, to su se bolje osjećali – ne samo u vezi sa poslom, već i generalno, pokazuje istraživanje. Čak i oni koji su radili samo nekoliko sati manje sedmično prijavili su bolje zdravlje i veću motivaciju.
Godinu dana kasnije – efekti ne jenjavaju
Većina firmi zadržala je kraći radni raspored i godinu dana nakon završetka eksperimenta. Istraživači nisu primijetili pad ni u napredovanju firmi ni u dobrobiti zaposlenih.
"Nema dokaza da su se ljudi vratili starim navikama – ni u pogledu učinka, ni u pogledu psihološkog zdravlja", navodi sociolog Brendan Burchell sa Univerziteta naKembridžu.
On ističe tri ključna razloga zašto je skraćena radna sedmica donijela pozitivne efekte: bolji osjećaj kontrole na poslu, manje problema sa snom i manje hroničnog umora. San se, kaže, pokazao kao jedan od ključnih faktora zdravlja.
Poruka i za ostatak svijeta
Zanimljivo je da su zaposleni prije eksperimenta u prosjeku radili 40 sati sedmično, dok je tokom programa to vrijeme smanjeno na 32 sata – što je, recimo, već standard u Holandiji. U EU prosjek iznosi oko 36 sati.
Iako su istraživanjem obuhvaćene uglavnom zemlje sa višim prihodima i fleksibilnijim radnim kulturama, rezultati mogu poslužiti kao smjernica i za druge države koje razmišljaju kako da smanje pritisak na radnike. Španija, recimo, planira da smanji svoju radnu sedmicu sa 40 na 37,5 sati.
Ipak, nisu svi spremni na promjene
Autori ističu i ograničenja istraživanja: učesnici su sami ocjenjivali svoje zdravlje i učinak, a moguće je da su nesvjesno preuveličali koristi kako bi nastavili da rade kraće. Takođe, u studiju su se uglavnom uključile firme koje već njeguju kulturu brige o zaposlenima, što može uticati na rezultate.
"Smanjenje radnog vremena još uvijek nije u skladu sa dominantnom organizacionom kulturom koja podstiče duge radne sate i fizičko prisustvo", upozorava Wen Fan.
I pored svega, sociolog Burchell vjeruje da je riječ o prekretnici: "Ova studija je prekretnica u razumijevanju kako četvorodnevna radna sedmica funkcioniše u praksi. Nakon pandemije, svijet je postao otvoreniji za nove modele rada – i ovo je jedan od najvažnijih dokaza da su promjene moguće."
