Iako zijevanje na prvi pogled djeluje kao jednostavna radnja, očito krije složene biološke i društvene funkcije.

Zijevanje je jedna od onih pojava koju svi doživljavamo, ali o kojoj malo razmišljamo – osim kada nas iznenadi u nekoj neprikladnoj situaciji. Naučnici već dugo raspravljaju o tome šta zapravo uzrokuje zijevanje, no i dalje nemaju konačan odgovor.
Nova teorija, međutim, donosi zanimljivo objašnjenje koje nema veze s nedostatkom kisika, kako se ranije vjerovalo, niti s osjećajem umora.
Prema riječima stručnjaka iz Cleveland Clinic-a, zijevanje se definiše kao instinktivan proces koji uključuje otvaranje disajnih puteva i usta kako bi se udahnuo dugačak, dubok dah.
"To je složeni mišićni pokret. U svega nekoliko sekundi disajni putevi se šire, dok se mišići oko grla intenzivno istežu i zatežu. Zijevanje ima i stručni naziv – oscitacija."
Iako je ova radnja potpuno uobičajna i svakodnevna, naučnici je i dalje smatraju zagonetnim fenomenom. Ono što znamo jeste da postoje određeni okidači koji potiču zijevanje, poput umora, dosade, buđenja ili čak stresa. Ono što je posebno zanimljivo jest da je zijevanje zarazno – često ga možemo pokrenuti posmatranjem ili slušanjem drugih kako zijevaju. Sigurno ste već primijetili da je dovoljno da neko u vašem okruženju zijevne, i vi ćete odmah osjetiti potrebu da učinite isto.
Nova teorija: Zašto zapravo zijevamo?
Nova istraživanja donose teoriju prema kojoj zijevanje ima funkciju termoregulacije mozga. Kada se umorimo, naš mozak se zagrijava, a zijevanje pomaže da ga rashladimo. Udahom svježeg zraka i istezanjem mišića tokom zijevanja povećava se dotok krvi i poboljšava cirkulacija u mozgu, što pomaže u njegovom hlađenju i boljoj funkciji. Ovo objašnjenje moglo bi dati smisao činjenici da često zijevamo kada smo pospani ili pod stresom – u tim trenucima mozak možda zahtijeva dodatnu pomoć u održavanju optimalne temperature.
Zaraznost zijevanja: Evolucijski trag?
Jedna od najzanimljivijih karakteristika zijevanja je njegova zaraznost. Naučnici vjeruju da je ovo ponašanje evolucijski mehanizam povezan s empatijom i društvenim vezama. Posmatranje zijevanja kod drugih osoba može biti način na koji su naši preci sinhronizirali svoje ponašanje, posebno u situacijama kada je grupa trebala djelovati koordinirano, poput priprema za lov ili odbranu.
Iako zijevanje na prvi pogled djeluje kao jednostavna radnja, očito krije složene biološke i društvene funkcije. Bez obzira na to što ga još uvijek u potpunosti ne razumijemo, zijevanje nas podsjeća na to koliko su naša tijela fascinantna i koliko toga još imamo otkriti o vlastitoj prirodi.
Dakle, sljedeći put kada vas neko zijevanje “zarazi”, sjetite se da ste upravo svjedočili jednoj od najzanimljivijih misterija ljudskog ponašanja.