Stručnjaci tvrde da nije nužno loše da djeca svjedoče nesuglasicama između roditelja.

Međutim, ključno je kako se svađa odvija i kakvu poruku šaljemo kroz naše ponašanje.
Svi težimo domu punom ljubavi i mira, ali ponekad i u najboljim porodicama dolazi do nesuglasica. Zbog toga se mnogi roditelji pitaju da li je u redu svađati se pred djecom i hoće li to ostaviti negativne posljedice. Iako je razumljivo da se brinemo o tome kako naš sukob može utjecati na mališane, stručnjaci tvrde da nije nužno loše da djeca svjedoče nesuglasicama između roditelja. Međutim, ključno je na koji način se svađa odvija i kakvu poruku im šaljemo kroz naše ponašanje, piše The Gottman Institute.
Kako konstruktivni argumenti mogu pozitivno utjecati na djecu?
Prema istraživanjima doktora Johna Gottmana, stručnjaka za međuljudske odnose, umjereni i konstruktivni argumenti mogu imati pozitivan utjecaj na djecu. Djeca koja svjedoče zdravom suočavanju s nesuglasicama uče važne vještine poput empatije, poštovanja različitih mišljenja i vođenja razgovora, čak i kada se ne slažu.
Međutim, mnogi roditelji prave grešku kada započnu svađu pred djecom, ali je ne završe pred njima, misleći da je bolje prebaciti raspravu u drugu sobu. U stvarnosti, djeca bolje razumiju situaciju ako svjedoče rješenju problema, jer inače mogu nastaviti da brinu i čak preuzeti odgovornost za roditeljsku svađu. Kada vide roditelje koji se pomire nakon svađe, djeca nauče koliko su važni oprost i spremnost na kompromis.
Gottmanov pristup partnerskim konfliktima ističe da cilj nije potpuno eliminisati nesuglasice iz porodične dinamike, već naučiti kako ih pravilno regulisati. Svađa je zapravo oblik komunikacije, a neslaganje i pronalaženje rješenja za te nesuglasice prirodan su dio porodičnog života.
Kada svađe postaju problem?
S druge strane, ako se konflikt ne rješava pažljivo, svađe pred djecom mogu imati negativne posljedice. Istraživanje iz 2013. godine, koje je provela Alice Graham sa Univerziteta u Oregonu, proučavalo je kako roditeljski sukobi utječu na mozak dojenčadi u dobi od 6 do 12 mjeseci.
Rezultati su pokazali da su bebe, čak i dok spavaju, reagovale na emocionalni ton glasa. Djeca iz porodica s mnogo sukoba imala su veću reakciju na ljutite tonove, posebno u dijelovima mozga koji su povezani sa stresom i regulacijom emocija. Učestale i intenzivne svađe, koje uključuju vikanje, psovanje ili fizičko nasilje, mogu ozbiljno utjecati na emocionalno zdravlje djece.
Djeca koja su izložena takvim okruženjima često se osjećaju nesigurno i mogu razviti strahove, anksioznost i druge psihološke probleme. Zato je ključno da roditelji budu svjesni granica i ne dopuste da djeca budu svjedoci destruktivnog ponašanja. Ako nesuglasice eskaliraju, najbolje je smiriti situaciju i obaviti razgovor u privatnosti, bez prisutnosti djece.
Kako upravljati svađama pred djecom?
Ako dođe do nesuglasica, važno je pridržavati se nekoliko osnovnih smjernica kako bi se smanjili negativni utjecaji na djecu:
Ostanite smireni – Pokušajte da zadržite smirenost i govorite smirenim tonom. Djeca će naučiti kako se nositi s konfliktima ako vide da je moguće razgovarati bez vikanja.
Izbjegavajte uvrede – Nikada ne vređajte partnera, ne koristite teške riječi ili prijetnje. Djeca će usvojiti način na koji se ponašate, stoga im pružite primjer koji može pozitivno oblikovati njihove međuljudske odnose.
Razgovarajte s djecom – Nakon što se svađa smiri, objasnite djeci šta se dogodilo, uvjerite ih da je sve u redu i objasnite kako se roditelji, iako se povremeno ne slažu, uvijek vole i poštuju jedno drugo.