Mnoge stvari mogu izazvati ljutnju i bijes, uključujući porodične i finansijske probleme, stres i različite prepreke u međuljudskim odnosima.
Gallupovo istraživanje Global Emotions Report za 2024. godinu prikazuje koliki dio stanovništva svake pojedine države osjeća ljutnju na dnevnoj bazi.
Prvo mjesto zauzela je Turska, gdje 34% stanovništva svakodnevno iskazuje određenu količinu bijesa. Na drugom mjestu nalazi se Sjeverna Makedonija s 26% stanovnika koji osjećaju ljutnju tokom dana. Slijede Albanija, Crna Gora i Španjolska, gdje 23% stanovništva svakodnevno osjeća ljutnju, piše Večernji list.
Pri vrhu liste našla se i BiH. Čak 21% stanovnika BiH svakodnevno osjeća ljutnju.
Mnoge stvari mogu izazvati ljutnju i bijes, uključujući porodične i finansijske probleme, stres i različite prepreke u međuljudskim odnosima. A toga građanima BiH već dugo ne nedostaje. Sama ljutnja ne smatra se poremećajem, ali često je simptom nekoliko različitih stanja mentalnog zdravlja.
Istraživanje iz 2010. dovelo je do spoznaje da nekontrolirani bijes negativno utiče na fizičko i psihičko zdravlje, a također može eskalirati do verbalnog i fizičkog nasilja, nanoseći štetu vama i ljudima oko vas.
Ljutnja dolazi iz različitih izvora, ali u velikoj mjeri može varirati. Neki uobičajeni okidači ljutnje i bijesa uključuju lične probleme, probleme na poslu, nemogućnost ostvarivanja kvalitetnih međuljudskih odnosa, probleme koje su prouzrokovali drugi ljudi, svakodnevne stresove kao što su otkazivanje planova, dugo čekanje u saobraćaju, sjećanje na traumatski događaj i slično.
U nekim su slučajevima problemi s ljutnjom povezani s traumama u djetinjstvu ili događajima u životu osobe koji su oblikovali njenu ličnost. S druge strane, Gallupovo istraživanje Global Emotions Report za 2024. pokazalo je i koliki se dio stanovništva svake pojedine države svakodnevno smije. Tu smo, nažalost, ispod prosjeka kad su u pitanju zemlje Evrope.
Na dnu po sreći
Švicarska i Hrvatska manje su sretne zemlje nego prošle godine, a Finska je i dalje država s najsretnijim stanovništvom, pokazalo je Svjetsko istraživanje o sreći 2024. Švicarska se smjestila na 9. mjesto, dok je Hrvatska na 63. mjestu u istraživanju koje obuhvata 143 zemlje svijeta, a provodi ga Institut Gallup na temelju anketa.
Obje zemlje pale su na ljestvici. Švicarska je pala za jedno mjesto, dok se Hrvati smatraju znatno manje sretnim te su u 2024. u odnosu na prošlu godinu pali za 15 mjesta.
Građani Srbije svrstali su se na 37, a na 65. mjestu je BiH. Autori ne navode tačne razloge promjene u nivou, ali zabrinuti su zbog uticaja sve većeg korištenja društvenih mreža, nejednakosti u prihodima, stambene krize te strahova od rata i klimatskih promjena.
