Viši zvaničnik Bijele kuće izjavio je da je Trump odluku o napadu donio nakon što je bio uvjeren da Iran nema namjeru da sklopi nuklearni sporazum.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump donio je neviđenu odluku da bombarduje iranska nuklearna postrojenja, direktno se pridruživši izraelskim zračnim napadima na regionalnog protivnika. Time je ispunio svoje višegodišnje obećanje da se neće "vojno uključivati u velike tuđe ratove".
Američki napadi, uključujući i gađanje najzaštićenijeg iranskog nuklearnog kompleksa duboko pod zemljom, označeni su kao najrizičniji vanjskopolitički potez Trumpove administracije do sada, prepun opasnosti i neizvjesnosti, piše Reuters u svojoj analizi.
Trump je u subotu izjavio da Iran mora izabrati mir ili se suočiti sa novim napadima. Međutim, analitičari upozoravaju da bi ovo mogao biti potez koji će izazvati iranski odgovor zatvaranjem Hormuškog moreuza — jedne od najvažnijih svjetskih naftnih ruta — napadima na američke baze i saveznike na Bliskom istoku, povećanjem raketnih udara na Izrael, te aktiviranjem iranskih proxy grupa širom svijeta.
Takav razvoj događaja mogao bi prouzrokovati širi i dugotrajniji sukob od onoga što je Trump očekivao, podsjećajući na tzv. "vječne ratove" u Iraku i Afganistanu, koje je ranije kritikovao kao "glupe" i obećavao da ih neće ponoviti.
Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok, izjavio je: "Iranci su značajno oslabljeni i degradirani u svojim vojnim kapacitetima, ali posjeduju brojne asimetrične načine da odgovore... Ovo se neće brzo završiti."
Prije samog bombardovanja, koje je Trump najavio u kasnim satima subote, predsjednik je kolebao između prijetnji vojnim akcijama i poziva na nove pregovore s ciljem da Teheran odustane od nuklearnog programa.
Naredba za napad uslijedila je nakon višednevnih izraelskih udara na iranske vojne i nuklearne ciljeve, što je, prema tvrdnjama zvaničnika, stvorilo uslove za potencijalno odlučujući udarac SAD-a. Trump je zeleno svjetlo dao tek kad je bio siguran u "visoku vjerovatnoću uspjeha".
Nuklearni program i dalje funkcioniše
Trump je istakao "veliki uspjeh" napada, tvrdeći da su korištene moćne bombe za probijanje bunkera na glavnoj lokaciji u Fordowu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da, iako je iranski nuklearni program možda usporen za nekoliko godina, opasnost nije uklonjena.
Iran negira da razvija nuklearno oružje, tvrdeći da je njihov program isključivo za mirnodopske svrhe.
Neprofitna američka organizacija Arms Control Association izjavila je da će vojne akcije vjerovatno potaknuti Iran da zaključi da su nuklearno oružje i odvraćanje neophodni, te da SAD nije ozbiljan u nastojanju da se postigne diplomatija.
U njihovom saopćenju stoji: "Vojni udari ne mogu uništiti iransko nuklearno znanje. Program će biti usporen, ali po cijenu jačanja odlučnosti Teherana da nastavi s osjetljivim aktivnostima."
Eric Lob, docent na Fakultetu za politiku i međunarodne odnose na Univerzitetu Florida International, rekao je da iranski odgovor još uvijek nije jasan, ali da bi moglo doći do napada na "meke ciljeve" SAD-a i Izraela u i izvan regiona.
Istovremeno, Lob smatra da postoji mogućnost da Iran ipak pristane na pregovore "iako iz još slabije pozicije nego ranije" ili da traži diplomatski izlaz.
Ipak, u prvim satima nakon američkog udara, Iran nije pokazao spremnost na kompromis.
Iranska organizacija za atomsku energiju saopštila je da neće dopustiti da se razvoj "nacionalne industrije" zaustavi, dok je komentator državne televizije izjavio da su svi američki civili i vojnici u regiji sada legitimne mete.
Ujutro u nedjelju, Ministarstvo vanjskih poslova Irana je izdalo saopćenje u kojem tvrdi da Teheran "ima puno pravo da se svim snagama odupre američkoj vojnoj agresiji".
Karim Sadjadpour, analitičar Carnegie fondacije za međunarodni mir, napisao je na mreži X: "Trump je rekao da je sada vrijeme za mir. Malo je vjerovatno da će Iranci isto tako razmišljati. Ovo će vjerovatno označiti početak novog poglavlja u 46-godišnjem američko-iranskom sukobu, a ne njegovo zatvaranje."
Promjena režima kao mogući ishod?
Neki analitičari smatraju da bi, iako Trumpova administracija ranije nije željela svrgnuti iranski režim, mogao biti primoran na politiku promjene režima ako Teheran sprovede ozbiljnu odmazdu ili ubrza razvoj nuklearnog oružja.
Ovaj scenario nosi dodatne rizike.
Laura Blumenfeld sa Johns Hopkins univerziteta upozorava: "Oprezno s proširenjem misije, težnjom za promjenom režima i kampanjama demokratizacije. Mnoga američka moralna poslanstva propala su na Bliskom istoku."
Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog obavještajnog zvaničnika za Bliski istok, smatra da bi iranski lideri mogli brzo pokrenuti "neproporcionalne napade" ukoliko se osjete ugroženim.
Ipak, Teheran mora voditi računa o posljedicama svojih poteza. Zatvaranje Hormuškog moreuza, iako bi izazvalo probleme za Trumpa kroz rast cijena nafte i inflaciju u SAD-u, oštetilo bi i Kinu — jednog od najvažnijih iranskih saveznika.
Istovremeno, Trump se suočava s jakim protivljenjem demokrata u Kongresu zbog napada na Iran, kao i kritikama unutar svog republikanskog biračkog tijela.
Trump, koji tokom prvog mandata nije imao veće međunarodne sukobe, sada, samo šest mjeseci u drugom mandatu, ulazi u jedan od najtežih izazova.
Čak i ako se nada da će američko vojno angažovanje biti ograničeno vremenski i prostorno, historija pokazuje da ovakvi sukobi često donose neočekivane posljedice predsjednicima.
Trumpov slogan "mir kroz snagu" sada je na najtežem ispitu, naročito nakon što je otvorio novu vojnu frontu, a nije ispunio predizborna obećanja o brzom završetku sukoba u Ukrajini i Gazi.
Richard Gowan, direktor za UN pri Međunarodnoj kriznoj grupi, kaže: "Trump se vratio ratnoj politici. Nisam siguran da iko u Moskvi, Teheranu ili Pekingu vjeruje da je on mirotvorac. To je više bila predizborna fraza nego ozbiljna strategija."
