Stručnjaci ističu da postoji opasnost da Trump izgubi kontrolu nad razvojem događaja.
Predsjednik SAD-a Donald Trump pokazao je sklonost riziku tokom prvih mjeseci svog mandata, a zračni napad na Iran mogao bi predstavljati njegov najveći rizik do sada, jer politička dobit zavisi od toga hoće li uspjeti održati krhki mir između Irana i Izraela, upozoravaju analitičari.
Stručnjaci ističu da postoji opasnost da Trump izgubi kontrolu nad razvojem događaja. Za sada se čini da je uspio ograničiti američko učešće i privoljeti strane na prekid vatre.
"Kockao je i ispalo je onako kako je želio", kazao je Firas Maksad iz Eurasia Group.
Vrijeme će pokazati hoće li se primirje održati. Trump je u utorak izrazio frustraciju zbog toga što je Izrael napao Teheran svega nekoliko sati nakon dogovora o prekidu vatre.
Ako se sporazum ne održi ili Iran uzvrati, Trump rizikuje gubitak podrške MAGA pokreta, koji mu je omogućio povratak na vlast.
"Ako Iran i dalje bude problem za šest mjeseci, to će uništiti MAGA pokret", smatra politički analitičar Chris Stirewalt.
Dodaje da je Trump već oslabio pokret uvlačenjem SAD-a u novi bliskoistočni sukob, iako je ranije odbacivao takvu politiku. Prošlog četvrtka Trump je izjavio da će mu trebati dvije sedmice da odluči o ulasku SAD-a u rat, a već dva dana kasnije izdao je naredbu za bombardovanje, što je iznenadilo mnoge Amerikance.
Njegova odluka da napadne Iran mogla bi predstavljati izazov i za svakog drugog republikanca koji se eventualno kandidira na predsjedničkim izborima 2028. godine.
"Pitanje stranih intervencija bit će tada granica razdvajanja i lakmus test dok ljudi budu pokušavali definisati šta zapravo znači MAGA", rekao je Stirewalt.
Bijela kuća uglavnom je prepustila potpredsjedniku JD Vanceu da u nedjeljnom informativnom programu brani napad na Iran.
Napad na Iran nije jedini rizični Trumpov potez
Iran nije bio jedini primjer Trumpovog političkog kockanja. Povremeno uvođenje carina izazvalo je nesigurnost na tržištima i strah od inflacije. Pokušaji smanjenja birokratije zaustavljeni su nakon što je Elon Musk napustio njegov savjetnički tim, dok je stroga imigracijska politika izazvala proteste širom zemlje.
Ipak, ako Trump uspije natjerati Iran da odustane od svojih nuklearnih ambicija, to bi bilo ogromno postignuće u regiji koja godinama predstavlja izazov američkim predsjednicima i koja je uvela SAD u ratove u Iraku i Afganistanu.
Trump se zalagao za okončanje "vječnih ratova", što objašnjava uznemirenost javnosti zbog njegovog oštrog stava prema Iranu.
Prema anketi Reuters/Ipsos provedenoj prije prekida vatre, samo 36 posto ispitanika podržava napade na iranski nuklearni program. Ukupna podrška Trumpu pala je na 41 posto – najniži nivo u njegovom drugom mandatu – dok su ocjene njegove vanjske politike još niže.
Dave Hopkins s Boston Collegea naglašava da Trump nije pripremio javnost za napad niti je Iran predstavio kao direktnu prijetnju SAD-u.
"Nismo vidjeli širu raspravu o Iranu kao glavnom neprijatelju ili prijetnji", kazao je Hopkins.
Dodao je da se Trumpovo hvalisanje kako je postigao prekid vatre uklapa u širi obrazac. Kao kandidat, obećavao je kraj ratova u Ukrajini i Gazi, ali je ubrzo shvatio da ne može natjerati Moskvu i Jeruzalem da mu se povinuju.
Ovaj napad oslikava način na koji Trump vodi svoj drugi mandat – spreman je donositi velike odluke i djelovati odvažno bez široke podrške javnosti. Ne mora se više brinuti o reizboru, a sarađuje s Kongresom koji je uglavnom pod kontrolom republikanaca.
"Politička posljedica možda neće uslijediti odmah, ali se može odraziti kroz nastavak građanskih nemira ili jačanje demokrata na sljedećim međuizborima", smatra politologinja s Middlebury Collegea Allison Stanger.
