Trump je priznao po prvi put da njegova administracija neće uspjeti zaključiti trgovinske sporazume s više od 50 zemalja do samonametnutog roka početkom jula.
Donald Trump je poruku uputio tokom poslovnog okruglog stola u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, posljednjoj stanici njegove višednevne posjete Bliskom istoku. Naglasio je da postoji veliki interes za trgovinske dogovore sa SAD, ali i da američka administracija nije u mogućnosti odgovoriti na sve zahtjeve.
"Imamo 150 zemalja koje žele sklopiti sporazum sa SAD Jednostavno nije moguće sresti se sa svima koji to žele", rekao je Trump.
Podsjetimo, Tramp je dao 90-dnevnu odgodu uvođenja novih carina nakon što je u aprilu pokrenuo široku carinsku ofanzivu koja je izazvala potrese na tržištima i otvorila vrata globalnom trgovinskom ratu.
"U naredne dvije do tri sedmice, naši partneri će početi primati pisma od ministra finansija Skota Besenta i ministra trgovine Hauarda Lutnika, u kojima će im biti rečeno koliko će morati plaćati za poslovanje u Sjedinjenim Američkim Državama", naveo je Trump.
On nije precizirao koje će zemlje primiti obavještenja i koje će i dalje imati priliku za pregovore.
Trumpova administracija je u aprilu uvela tzv. recipročnu carinu do 50 posto za oko 60 zemalja, uz osnovnu carinu od 10 posto za sve strane uvoze.
Ova izjava predstavlja prvo javno priznanje predsjednika da je cilj sklapanja desetina trgovinskih sporazuma u roku od tri mjeseca bio preambiciozan. Iako je fokus u međuvremenu sužen na oko deset najvećih trgovinskih partnera SAD, Tramp je i dalje uvjeren da će se brojni sporazumi brzo postići.
"Imamo još četiri ili pet sporazuma koji dolaze odmah. Mnogi drugi su na putu i konačno ćemo samo potpisivati jedan po jedan", rekao je prošle sedmice.
Međutim, pregovori s ključnim partnerima u Aziji su usporeni. Iako je administracija ranije tvrdila da se napredak ostvaruje s Južnom Korejom i Japanom, dvije strateški važne zemlje u kontekstu suprotstavljanja Kini, pregovori su značajno zakočeni.
Trump je pohvalio i "fantastičan trgovinski sporazum" koji je ranije ovog mjeseca postignut s Ujedinjenim Kraljevstvom — prvi takve vrste otkako je u aprilu uvedena nova carinska politika.
Velika Britanija pritom nije bila pogođena višim recipročnim carinama, već samo osnovnom carinom od 10 posto i dodatnim carinama u sektorima automobila, čelika i aluminija.
Taj sporazum pokazao je i da administracija planira zadržati osnovnu carinu od 10 posto čak i prema zemljama s kojima SAD ima trgovinski suficit, što je izazvalo zabrinutost među drugim velikim trgovinskim partnerima poput Evropske unije, prenosi Politico.
