Obje strane djeluju kao da su spremne ići do kraja, a analitičari upozoravaju da bi napetosti mogle prerasti iz diplomatskih u stvarni oružani sukob.
Američki predsjednik Donald Trump ove je sedmice najavio da će SAD "vrlo brzo" započeti s kopnenim operacijama kako bi se zaustavile mreže trgovaca drogom u Venezueli.
Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro odgovorio je da će zemlju braniti osam miliona ljudi.
Donald Trump je u subotu izjavio da se zračni prostor iznad i oko Venezuele treba smatrati "u potpunosti zatvorenim", u trenutku dok Washington pojačava pritisak na vladu predsjednika Nicolasa Madura.
Američki napadi na brodove za koje se tvrdi da prevoze drogu u području Kariba traju već mjesecima, dok se istovremeno u regiji gomilaju američke vojne snage. Osim toga, Trump je u Venezueli odobrio tajne operacije CIA-e.
Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro, kojeg Trump optužuje da vodi narkodržavu, tvrdi da je više od osam miliona ljudi izrazilo spremnost da brani zemlju i pridružilo se „nacionalnom odbrambenom sistemu“ nakon njegove najave o mobilizaciji svih borbeno sposobnih muškaraca u slučaju američkog napada. Naveo je da je više od četiri i po miliona njih već prošlo obuku prethodnih godina i da su spremni za rat.
Ipak, vjerovatno se radi samo o praznim prijetnjama. Vojska te zemlje – koja u regularnim i paravojnim formacijama ukupno broji oko 300.000 pripadnika – oslabljena nedostatkom obuke, niskim platama i zastarjelom opremom.
Drugi izvor navodi da će se odaziv na mobilizaciju mjeriti u hiljadama, a ne u milionima.
Korijeni krize
Trenutna eskalacija napetosti između Venezuele i SAD-a nije samo retorička. Obje strane djeluju kao da su spremne ići do kraja, a analitičari upozoravaju da bi napetosti mogle prerasti iz diplomatskih u stvarni oružani sukob.
Korijeni krize sežu u 2019. godinu, kada su Sjedinjene Države, tokom Trumpovog prvog mandata, priznale Juana Guaidóa kao predsjednika Venezuele i uvele najstrožije sankcije u historiji te zemlje, uključujući potpuni embargo na naftu i blokadu imovine u SAD-u.
Cilj je bio srušiti Madura, ali on je opstao zahvaljujući podršci Rusije, Kine, Kube, Irana i venezuelanske vojske.
Za vrijeme Bidenove administracije dio sankcija je ublažen, dopušten je ograničen izvoz nafte, ali nakon spornih predsjedničkih izbora u Venezueli 2024. godine – na kojima je Maduro službeno „pobijedio“ sa 51 posto glasova, dok opozicija tvrdi da je uvjerljivo izgubio – Biden je ponovo pooštrio sankcije.
Nakon povratka u Bijelu kuću, Trump je odlučio ići korak dalje — od "maksimalnog pritiska" prema otvorenim vojnim akcijama.
Ključna optužba njegove administracije jeste da je Maduro povezan s kartelom "Tren de Aragua", koji su SAD proglasile terorističkom organizacijom.
Od sredine ove godine američke snage izvele su nekoliko napada na brodove u Karipskom moru za koje su procijenile da služe za krijumčarenje droge. Washington tvrdi da su te aktivnosti dio operacije protiv kartela, naglašavajući da nijedan njegov pripadnik nije siguran – pa makar bio i predsjednik države.
"Ovo je otvoreni imperijalistički rat Sjedinjenih Država protiv Venezuele. Ako 'jenkiji' misle da mogu ući kao u Panamu 1989. godine, čeka ih vijetnamski scenarij puta deset. Naša gerila će im pretvoriti život u pakao", poručio je Nicolas Maduro prošle sedmice u televizijskom obraćanju.
"Maduro je narkoterorist koji uništava svoju zemlju. Maknućemo ga – mirno ako možemo, silom ako moramo", odgovorio je Trump.
U slučaju rata, radilo bi se o sukobu dva neravnopravna protivnika — američka vojska je u svakom pogledu snažnija, opremljenija i uvježbanija.
Venezuela planira organizovati gerilski otpor u slučaju američkog zračnog ili kopnenog napada, pokazuju izvori i dokumenti u koje je uvid imao Reuters.
Plan nazvan "dugotrajni otpor" predviđa male vojne jedinice na više od 280 lokacija koje bi provodile sabotaže i druge gerilske taktike.
Druga strategija, nazvana "anarhizacija", podrazumijevala bi upotrebu obavještajnih službi i naoružanih pristalica vladajuće stranke za izazivanje nereda u Caracasu, čime bi upravljanje državom postalo haotično i gotovo nemoguće, tvrde izvori.
Analitičari ističu da je najveći problem venezuelanske vojske njena izrazita politizacija – glavna uloga vojske odavno nije priprema za konvencionalni rat, već očuvanje Madurovog režima.
Andrei Serbin Pont, stručnjak za sigurnost i odbranu iz instituta Cries, smatra da Maduro teško može računati na direktnu vojnu pomoć saveznika poput Kine i Rusije.
"On sada pokušava odvratiti napad najavljujući haos, prijeti da će venezuelansko oružje završiti u rukama naoružanih grupa, gerilaca i paravojnih formacija, i to i izvan granica Venezuele", kazao je.
Rizik za SAD
Dio analitičara smatra da upravo zbog toga postoji strateški rizik za SAD — direktna intervencija mogla bi destabilizirati regiju, povećati migracije i pojačati antiameričko raspoloženje.
Nicholas Burns, bivši zamjenik državnog sekretara SAD-a, smatra da se potcjenjuju posljedice moguće eskalacije.
"Ovo je najopasniji trenutak u Latinskoj Americi od Kubanske raketne krize. Ako dođe do invazije i rušenja Madura, Rusija i Kina se neće direktno umiješati, ali će odgovoriti asimetrično – prvenstveno cyber napadima. A situacija će se zakuhati u svim susjednim državama. Niko ne želi Madura, ali niko ne želi ni američku invaziju", rekao je.
