Administracija već sedmicama intenzivno planira objavu novih carina za srijedu, dan koji je predsjednik nazvao "Dan oslobođenja".
Bijela kuća priprema prijedlog uvođenja carina od oko 20 posto na većinu uvoza u SAD, tvrde tri izvora upoznata s tim pitanjem, dok predsjednik Donald Trump nastoji provesti najagresivniju reformu globalnog ekonomskog sistema u posljednjih nekoliko decenija.
Ako bi se plan proveo, vjerovatno bi izazvao šokove na berzama i u globalnoj ekonomiji. Pod pretpostavkom da bi stalne carine stupile na snagu u ovom kvartalu i izazvale snažne protumjere trgovinskih partnera SAD-a, ekonomija bi gotovo trenutno ušla u recesiju koja bi trajala više od godinu dana, a stopa nezaposlenosti bi porasla iznad 7 posto, prema Marku Zandiju, glavnom ekonomisti Moody’sa, koji je opisao ovaj scenario kao najgori mogući, piše Washington Post.
Savjetnici Bijele kuće naglašavaju da su na stolu različite opcije i da konačna odluka još nije donesena. U ponedjeljak navečer, Trump je više puta nagovijestio da bi carine bile "recipročne" – u direktnoj srazmjeri s onima koje strane zemlje primjenjuju na američki izvoz – te je naznačio da mnoge zemlje možda neće biti obuhvaćene tim mjerama. Takav pristup bi vjerovatno bio manje drastičan od univerzalne carine.
Administracija već sedmicama intenzivno planira objavu novih carina za srijedu, dan koji je predsjednik nazvao "Dan oslobođenja". Zvaničnici Bijele kuće ismijali su upozorenja ekonomista, tvrdeći da su slične pesimistične prognoze bile netačne kada je Trump tokom prvog mandata uveo blaže carine. Zvaničnici tvrde da su carine potrebne kako bi se izbalansirao globalni trgovinski sistem koji decenijama diskriminira SAD, čineći industrijske zajednice širom zemlje gotovo praznim školjkama.
"Predsjednik će najaviti plan carina koji će ukinuti nepoštene trgovinske prakse koje već decenijama izrabljuju ovu zemlju. On to čini u najboljem interesu američkog radnika", izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt u ponedjeljak.
Iako još nije jasno koje će tačno carine Trump odobriti, obim carina koje se razmatraju odražava predsjednikovu ambiciju da preoblikuje globalni ekonomski poredak.
Vezani članak
Jedna od opcija uključuje povećanje uvoznih carina na proizvode iz gotovo svih zemalja, odbacujući ciljanije pristupe koje su neki od Trumpovih viših savjetnika nedavno javno iznijeli. Kao pravnu osnovu administracija navodi Zakon o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlaštenjima iz 1977. godine, koji predsjedniku daje široke ovlasti za regulisanje međunarodnih transakcija, kažu izvori.
Jedan od izvora upoznatih s razmišljanjem administracije tvrdi da Bijela kuća vjeruje kako bi, uz dodatne carine na sektore poput automobilske i farmaceutske industrije, plan donio više od 6 biliona dolara novih državnih prihoda i predstavljao bi najveće povećanje poreza u decenijama.
Zvaničnici takođe razmatraju mogućnost da se taj prihod iskoristi za finansiranje poreznog povrata ili isplate dividende većini Amerikanaca, ali planiranje u vezi s tim mjerama još je u ranoj fazi, tvrde izvori.
Bijela kuća još uvijek razmatra i naredbu kojom bi se uvela različita carinska stopa za pojedinačne zemlje, kažu izvori. Trump je u ponedjeljak izgledao kao da se vraća tom pristupu, rekavši: "Šta god oni nama naplate, mi ćemo njima naplatiti."
Glasnogovornik Bijele kuće odbio je komentirati ovaj tekst.
Osobe upoznate s planovima naglašavaju da Trump uvijek može promijeniti mišljenje, ali predsjednik se posljednjih dana zalaže za univerzalnu carinu, smatrajući je jednostavnijom od diferenciranih mjera po zemljama.
"Počeli bismo sa svim zemljama", rekao je Trump novinarima u avionu Air Force One.
Trump je u nedjelju također nagovijestio da razmatra carinske mjere koje bi se odnosile na sve zemlje, iako je prošle sedmice rekao da će biti “popustljiv”.
Leavitt nije željela otkriti detalje najave zakazane za srijedu, koja će biti održana u Růžičnjaku (Rose Garden), ali je na pitanje da li će poljoprivrednici biti pogođeni, odgovorila: "Trenutno nema izuzetaka."
Wilbur Ross, koji je bio sekretar za trgovinu tokom Trumpovog prvog mandata, rekao je da Bijela kuća razmatra jedinstvenu stopu carine između 15 i 25 posto. Kazao je da zvaničnici razmatraju kako da prilagode postojeće carine zemljama koje trenutno imaju više ili niže stope, kako bi ih uskladili s novim planom. Ross je dodao da se razmatra i izuzimanje "neke robe koju više ne proizvodimo u SAD-u", navodeći određene drvne proizvode kao primjer, uz napomenu da to "ne bi imalo velikog utjecaja na cjelokupnu sliku."
Dok je ministar finansija Scott Bessent predlagao različite carinske stope po zemljama, administracija je oprezna da takav sistem ne stvori poticaj za izbjegavanje carina slanjem robe prvo u zemlje s nižim stopama. Ross je priznao da postoje neslaganja među Trumpovim višim timom, rekavši da "u Bijeloj kući nesumnjivo ima ljudi koji su ekstremniji" u vezi s carinama od Bessenta ili ministra trgovine Howarda Lutnicka. Ipak, naglasio je da neće biti protivljenja kada Trump donese svoju odluku, za razliku od neslaganja ministara tokom njegovog prvog mandata.
