Nedavni diplomatski razgovori između Donalda Trumpa i evropskih lidera otkrili su novu dinamiku u njegovom stavu prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i ratu u Ukrajini.
U ponedjeljak je američki predsjednik Donald Trump poručio evropskim liderima da ruski predsjednik Vladimir Putin nije spreman okončati rat u Ukrajini jer misli da pobjeđuje, potvrdila su tri izvora upoznatima s razgovorom.
To je bilo nešto što su evropski lideri već dugo znali o Putinu - ali prvi put su to čuli od Trumpa. Također je bilo suprotno onome što je Trump često javno govorio, da vjeruje da Putin istinski želi mir.
Bijela kuća odbila je komentirati i pozvala se na Trumpovu objavu na društvenim mrežama u ponedjeljak o njegovom razgovoru s Putinom.
"Ton i duh razgovora bili su izvrsni. Da nije tako, sada bih to rekao", rekao je.
Iako se čini da je Trump shvatio da Putin nije spreman za mir, to ga nije navelo da učini ono što Evropljani i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrde da bi trebao učiniti: udvostručiti borbu protiv Rusije.
Trump je u nedjelju ranije razgovarao s evropskim liderima - dan prije dvosatnog razgovora s Putinom. Tada je naznačio da bi mogao uvesti sankcije ako Putin odbije prekid vatre, prema izvorima upoznatima s razgovorom.
Kako piše Wall Street Journal, do ponedjeljka se ponovno predomislio. Nije bio spreman za to. Umjesto toga, Trump je rekao da želi brzo nastaviti s razgovorima na nižem nivou između Rusije i Ukrajine u Vatikanu.
U ponedjeljak su razgovoru prisustvovali Zelenski, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, talijanska premijerka Giorgia Meloni i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
To je dijelom bio vrhunac evropske diplomatske ofanzive koja je započela nekih 10 dana ranije, s ciljem da se Trump navede da izvrši pritisak na Putina. Iako napor na kraju nije uspio kako bi se Trump uvjerio da to učini putem dodatnih sankcija, Evropljani su u ishodu vidjeli neke pozitivne strane.
"Proces je svima, uključujući Trumpa, pomogao razjasniti gdje Putin stoji: On nije voljan zaustaviti rat u ovoj fazi. A Evropljanima je pomogao naglasiti da je sada uveliko na njima da podrže Ukrajinu. Evropljani ne vjeruju da će Trumpova administracija zaustaviti izvoz američkog oružja sve dok Evropa ili Ukrajina plaćaju za njega", rekli su izvori.
"Ovo nije moj rat. Upleli smo se u nešto u što nismo trebali biti uključeni", rekao je Trump novinarima u ponedjeljak nakon razgovora s Putinom.
Trump je u nedjelju u pozivu s europskim liderima - među kojima su bili Macron, Merz, Meloni i britanski premijer Keir Starmer - naznačio da će na razgovore koji bi se sada trebali održati u Vatikanu poslati državnog sekretara Marca Rubia i posebnog izaslanika Keitha Kellogga.
U ponedjeljak se Trump činio suzdržanim u vezi s ulogom SAD-a, prema jednoj od osoba upoznatih s pozivom.
Neki od Evropljana koji su učestvovali u ponedjeljak na pozivu inzistirali su da ishod bilo kakvih razgovora u Vatikanu mora biti bezuslovni prekid vatre. No, Trump se ponovno usprotivio, rekavši da mu se ne sviđa izraz "bezuslovni". Rekao je da nikada nije upotrijebio taj izraz, iako ga je upotrijebio kada je 8. maja na svojoj platformi Truth Social pozivao na 30-dnevni prekid vatre.
Evropljani su se na kraju složili da odustanu od inzistiranja na tom pridjevu.
Evropska diplomatska ofenziva da se Trump natjera da izvrši pritisak na Rusiju eskalirala je kada je Merz, konzervativni njemački kancelar, preuzeo dužnost ranije ovog mjeseca. Merz je bio puno spremniji suprotstaviti se Putinu nego njegov lijevo orijentirani prethodnik, Olaf Scholz.
Što je još važnije, Merzova koalicija pomogla je u izmjeni njemačkog ustava kako bi se zemlji omogućila mnogo veća sloboda u zaduživanju za trošenje na vojsku i podršku Ukrajini.
Dana 10. maja, Merz, Macron, Starmer i poljski premijer Donald Tusk improvizirali su kod Zelenskog u Kijevu. Potaknuli su ga da prihvati Trumpove želje i da razotkrije Putinovu nespremnost da završi rat. Zatim su Macronovim mobitelom nazvali Trumpa iz službenog prebivališta Zelenskog, rekavši mu da Evropa i Ukrajina u potpunosti podržavaju njegov poziv na 30-dnevni prekid vatre.
Evropljani su javno zaprijetili Putinu novim sankcijama ako ne prihvati prekid vatre.
Putin je odgovorio na rastući pritisak Evrope i Washingtona predloživši prve izravne pregovore s Ukrajinom u tri godine. Trump je iskoristio ponudu, čak je u jednom trenutku predložio da bi mogao otići u Tursku kako bi se pridružio pregovorima.
Sastanak se održao u Istanbulu za nekoliko dana, ali Putin nije prisustvovao. Poslao je niže rangirane predstavnike koji su ponovili zahtjeve koje Ukrajina smatra neprihvatljivima.
Nakon Putinova nepojavljivanja u Istanbulu, Evropljani su ponovno pritisnuli Trumpa da razmotri veći pritisak na ruskog čelnika.
Odobrili su skromne nove sankcije protiv Rusije, ali su nastavili raditi na snažnijem paketu mjera. Trump je objavio da je dogovorio telefonski sastanak s Putinom, rekavši da se mirovni izgledi mogu unaprijediti samo ako američki i ruski čelnici razgovaraju.
Kada je Trump u nedjelju razgovarao s evropskim čelnicima, prije Putinova poziva, dao je do znanja da bi se SAD mogle pridružiti Evropi u sankcioniranju ruskog izvoza energije i bankovnih transakcija. Senator Lindsey Graham (R., SC), bliski Trumpov saveznik, rekao je u srijedu da je okupio 81 supotpisnika za zakon koji bi značajno pooštrio energetske i druge sankcije Moskvi.
Taj nedjeljni poziv uključivao je nešto od Trumpovog prepoznatljivog improviziranog stila, miješajući pohvale i kritike evropskih čelnika. Pohvalio je Merza zbog njegovog prekrasnog engleskog.
"Još ga više volim s tvojim njemačkim naglaskom", rekao je, potvrdila je osoba koja je sudjelovala u pozivu.
U drugom trenutku, skrenuo je s teme i oštro kritizirao evropsku migracijsku politiku. Trump je rekao da nekontrolirane migracije dovode njihove zemlje na "rub kolapsa".
Macron, koji ima najduži odnos s Trumpom, zamolio ga je da prestane.
"Ne možeš vrijeđati naše nacije, Donalde", rekao je navodno Macron.
Međutim, ton je općenito bio pozitivan, rekli su ljudi upoznati s pozivom. Kod nekih je ostavljen dojam da bi Trump mogao podržati nove sankcije ako Putin ne pristane na prekid vatre. Ali te su se nade raspršile dan kasnije. Očekuje se da će razgovori u Vatikanu započeti sredinom juna.
