Nakon desetljeća obilježenog hrabrim reformama, Papa Franjo ostavlja Crkvu pred raskršćem – između vizije otvorenosti i povratka tradicionalnim temeljima.
Smrt pape Franje označila je početak odlučujuće faze za Katoličku crkvu. Sljedeća konklava neće biti samo izbor novog poglavara – biće to sukob dviju vizija: nastaviti reforme koje je pokrenuo argentinski papa ili vratiti Crkvu na tradicionalniji kurs.
Franjo je temeljito promijenio strukturu Kardinalskog zbora. Kardinalima je imenovao predstavnike iz zemalja koje su ranije bile na marginama – od Haitija i Mongolije do Mjanmara i Srednjoafričke Republike.
Time je Crkva postala globalnija, a većina novijih kardinala dijeli njegove stavove.
Vezani članak
Međutim, unutar Vatikana postoji snažna opozicija. Konzervativni krugovi protive se njegovoj otvorenosti prema razvedenima, LGBTQ+ osobama, većem uključivanju žena i laika u Crkvu.
Iako ne glasaju, stariji kardinali imaju jak utjecaj uoči konklave i mogli bi pokušati okrenuti smjer.
Na listi potencijalnih kandidata su i progresivci i konzervativci – od američkog kardinala Cupicha do afričkog biskupa Petera Turksona. Ulogu igra i digitalni svijet: pokreću se kampanje, analiziraju stavovi, a utjecaj društvenih mreža raste.
Vezani članak
Pitanje koje visi u zraku: mogu li se reforme zaustaviti? Neki misle da je proces već nepovratan. Ipak, sve zavisi od izbora novog pape – da li će nastaviti putem koji je Franjo trasirao ili povući ručnu.
Kako god bilo, nova konklava biće ogledalo trenutnih napetosti unutar Crkve – između starog i novog, između tradicije i promjene.
