Argentinski papa, koji je danas preminuo u 88. godini života, rekao je krajem 2023. da želi biti pokopan u ovoj bazilici, a ne u kripti bazilike Svetog Petra.
Bazilika Svete Marije Velike, gdje je papa Franjo odlučio biti pokopan, impozantna je crkva iz 5. stoljeća u srcu Rima u kojoj se već nalaze grobnice sedam papa.
Argentinski papa, koji je danas preminuo u 88. godini života, rekao je krajem 2023. da želi biti pokopan u ovoj bazilici, a ne u kripti bazilike Svetog Petra, što će biti prvi put nakon više od tri stoljeća da je tamo pokopan jedan papa.
"Odmah iza skulpture Kraljice mira nalazi se malo udubljenje, vrata koja vode u prostoriju u kojoj su bili pohranjeni svijećnjaci. Vidio sam to i pomislio: 'to je to mjesto'. A tamo je pripremljeno grobno mjesto", rekao je španjolskom stručnjaku za Vatikan Javieru Martinezu-Brocalu u knjizi "Nasljednik" iz 2024. godine.
U ovoj bazilici pokopano je sedam papa. Posljednji je bio Klement IX., 1669. godine. Tu su počivale još neke poznate ličnosti, poput arhitekta i kipara Berninija, graditelja kolonade na Sv. Petru.
Jorge Bergoglio, koji je bio vrlo privržen kultu Djevice Marije, meditirao je u bazilici, koja je službeno dio teritorija Vatikana, prije i nakon svakog putovanja u inozemstvo. Interijer je zadržao izgled blizak izvorniku: središnji brod obrubljen je s 40 jonskih stupova i spektakularnim mozaicima.
Prema predaji, Djevica Marija ukazala se u snu bogatom rimskom patriciju Ivanu i papi Liberiju zatraživši izgradnju crkve njoj u čast i naznačivši odabrano mjesto prekrivanjem snijegom usred ljeta, 5. kolovoza.
Ništa nije ostalo od ove prve crkve, koju je finansirao Ivan, tvrdi Vatikan.
Današnja crkva, jedna od četiri papinske bazilike u Rimu, sagrađena je oko 432. godine na zahtjev pape Siksta III., na brdu Eskvilin. U njoj se nalaze neke od najdragocjenijih relikvija katoličanstva, uključujući ikonu koja se pripisuje svetom Luki od Djevice Marije koja drži malog Isusa u naručju.
U bazilici se čuvaju komadići drva iz kolijevke malog Isusa. Nedavne studije omogućile su njihovo znanstveno datiranje u razdoblje Isusova rođenja, navodi se na web stranici bazilike. Čuvaju se u relikvijaru od gorskog kristala u obliku kolijevke.
