"Naše strpljenje je pri kraju", napisao je ranije Trump na društvenim mrežama.
Dok je američki predsjednik Donald Trump u utorak ujutro održavao sastanak sa svojim najbližim savjetnicima u sobi za krizne situacije Bijele kuće, američki zvaničnici su poručili da će naredna 24 do 48 sati biti ključni za odlučivanje hoće li se spor s Iranom riješiti diplomatskim putem – ili će predsjednik pribjeći vojnoj akciji.
Trump je uoči sastanka pojačao retoriku prema iranskom režimu, navodeći da SAD tačno zna gdje se skriva ajatolah Ali Khamenei, prenosi ABC News.
"Lako ga je pronaći, ali je tamo siguran – Nećemo ga eliminisati, bar ne za sada. Ali ne želimo da se ispaljuju rakete na civile ni američke vojnike."
U drugoj objavi je dodao: "Sada imamo potpunu kontrolu nad zračnim prostorom iznad Irana."
Posljednja šansa za diplomatiju?
Uprkos prijetećem tonu, američki pregovarači su i u utorak procjenjivali da je Iran u slaboj poziciji i da bi mogao biti prisiljen da se vrati za pregovarački sto i pristane na dogovor kojim bi potpuno odustao od obogaćivanja uranija, rekli su brojni zvaničnici uključeni u proces.
Dok Iran i Izrael razmjenjuju napade, iranski režim je signalizirao spremnost da obnovi razgovore sa SAD-om. Administracija predsjednika Trumpa traži čvršće garancije prije nego se odrekne vojnog pritiska.
U slučaju da Iran prihvati da prekine obogaćivanje uranija, očekuje se hitni visokonivojski sastanak koji bi predvodili specijalni izaslanik Steve Witkoff i potencijalno potpredsjednik JD Vance – možda već ove sedmice.
No, taj scenarij zahtijeva brzu reakciju Teherana, budući da je predsjednik Trump već priznao da mu ponestaje strpljenja za situaciju na Bliskom istoku. Izvori bliski predsjedniku kažu da je frustriran iranskim odugovlačenjem i da ne želi izgledati kao da je Iran prozreo njegov vojni blef.
"Odbrambena" vojna postavka – za sada
Američka vojska već šalje dodatne snage u regiju, uključujući dodatne avione i još jednu borbenu grupu nosača aviona. Zvanično, svi ti potezi imaju odbrambeni karakter.
"Snažni smo, spremni i odbrambeno postavljeni", rekao je američki ministar odbrane Pete Hegseth u intervjuu za Fox News.
Dok se tim rasporedom snaga prvenstveno želi zaštititi oko 40.000 američkih vojnika stacioniranih na Bliskom istoku, Trumpova administracija time ostavlja otvorenu mogućnost i za eventualno direktno uključivanje u izraelsku ofanzivu protiv Irana.
Ključno pitanje ostaje: hoće li SAD rasporediti svoje bombardere B-2? Ti strateški avioni mogu nositi 13.600 kg teške bunker-buster bombe koje su jedine u stanju uništiti iranski podzemni nuklearni objekat Fordo.
Trenutno se svih 19 B-2 bombardera nalazi u bazi Whiteman u Missouriju. Šest ih je ranije bilo raspoređeno na ostrvu Diego Garcia u Indijskom okeanu, ali su ih tamo zamijenili bombarderi B-52, koji ne mogu nositi bunker-buster bombe.
U ovom trenutku, oko desetak američkih brodova nalazi se u vodama kod Bahreina, ali bez zvanične misije. Među njima su i borbeni brod, četiri broda za razminiranje i šest patrolnih plovila.
Također, u Crvenom moru su dva američka razarača, a još jedan nosač aviona i tri broda nalaze se u Arabijskom moru. Dva razarača sa sistemima za presretanje raketa pozicionirana su i u istočnom Mediteranu.
Američka agenda se mijenja
Jedan od mogućih znakova da administracija ide ka vojnoj opciji je i potencijalno otkazivanje planiranog putovanja predsjednika Trumpa u Nizozemsku na NATO samit naredne sedmice.
Glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce rekla je da je samit "i dalje na rasporedu", ali da bi se situacija mogla brzo promijeniti.
"Sve se brzo razvija. Tako da je sve moguće", kazala je.
Trump je već ranije napustio G7 samit u Kanadi dan ranije kako bi pratio situaciju na Bliskom istoku iz Bijele kuće.
