Cilj više nije samo gađanje iranskih raketnih baza – i time sposobnosti Irana da uzvrati silom – već i napadi s ciljem eliminacije ključnih članova iranskog rukovodstva.
Ne samo da je izraelski napad na Iran bio šireg obima i intenzivniji od dvije prethodne vojne operacije prošle godine, već izgleda da je usvojena i neka od strategija koja je korištena u izraelskoj ofanzivi protiv Hezbollaha u Libanu prošlog novembra.
Ta strategija "odrubljivanja glave" u slučaju Hezbollaha, kojom su eliminisani visoki lideri grupe, imala je razorne posljedice po njihovu sposobnost da provedu održiv protunapad.
Snimci iz Teherana prikazuju, kako se čini, ciljanje konkretnih zgrada, slično slikama iz izraelskih napada na južne predgrađe Bejruta, koji su kulminirali ubistvom vođe Hezbollaha, Hassana Nasrallaha.
Vezani članak
U Iranu zasad nije ubijena nijedna ličnost te veličine. Vrhovni vođa Ali Khamenei nije bio meta, piše BBC.
Ali, ubiti načelnika iranskog generalštaba, Hosseina Salamija, komandanta moćne Revolucionarne garde, i nekoliko vodećih nuklearnih naučnika u prvim satima operacije koju je izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio da bi mogla trajati danima – predstavlja dosad neviđen stepen udara na iransku elitu.
To bi zahtijevalo žešći odgovor Irana od onih koje je uputio u dva napada na Izrael prošle godine.
Vezani članak
Ali bi to istovremeno moglo i znatno otežati sposobnost Teherana da takav odgovor uopće sprovede. Upravo to je vjerovatno bila Netanyahuova računica kada je naredio ovu eskalaciju sukoba.
Zašto je odlučio pokrenuti napad baš sada – napad koji je dugo zagovarao – možda jeste zbog razloga koje je sam naveo.
U izjavi objavljenoj nedugo nakon početka operacije, kazao je da se radi o opstanku Izraela.
Vezani članak
No Netanyahu već godinama tvrdi da se Izrael suočava s egzistencijalnom prijetnjom ako Iran dođe do nuklearne bombe. Da bi dodatno naglasio hitnost situacije, jedan visoki izraelski vojni zvaničnik izjavio je da postoje informacije da Iran ima dovoljno materijala da napravi petnaest nuklearnih bombi u roku od nekoliko dana.
Međutim, moguće je i da je postojao sasvim drugačiji faktor.
Razgovori između SAD-a i Irana o sporazumu o iranskom nuklearnom programu trebali su ući u šestu rundu u nedjelju. Postoje oprečne informacije o tome koliko je napretka postignuto.
Vezani članak
Za Netanyahua, međutim, moglo je djelovati da je upravo ovo ključni trenutak da se osigura zaustavljanje sporazuma koji on smatra neprihvatljivim.
Vojno gledano, on i njegovi savjetnici možda smatraju da su i Iran i njegovi regionalni saveznici – posebno Hezbollah – toliko oslabljeni da prijetnja koju su ranije predstavljali više nije toliko ozbiljna.
Naredni sati i dani će pokazati da li je to bila tačna procjena – ili opasna pogrešna kalkulacija.
