Nakon nekoliko dana izraelskih zračnih napada, američki obavještajci vjeruju da je Izrael do sada uspio unazaditi iranski nuklearni program tek za nekoliko mjeseci.
Kada je Izrael prošle sedmice pokrenuo seriju napada na Iran, istovremeno je izdao niz ozbiljnih upozorenja o iranskom nuklearnom programu, sugerirajući da je Iran brzo približavao tački bez povratka u svom nastojanju da dobije nuklearno oružje, te da su napadi bili neophodni kako bi se to spriječilo.
Međutim, američke obavještajne procjene bile su drugačije – ne samo da Iran aktivno ne razvija nuklearno oružje, već je od sposobnosti da proizvede i isporuči takvo oružje udaljen i do tri godine, prema riječima četvero osoba upoznatih s procjenama, piše CNN.
Sada, nakon nekoliko dana izraelskih zračnih napada, američki obavještajci vjeruju da je Izrael do sada uspio unazaditi iranski nuklearni program tek za nekoliko mjeseci, prema riječima jednog američkog zvaničnika. Iako je Izrael značajno oštetio postrojenje u Natanzu, gdje se nalaze centrifuge za obogaćivanje uranijuma, drugo, jače utvrđeno postrojenje u Fordowu ostalo je gotovo netaknuto.
Prema mišljenju vojnih stručnjaka, Izrael nema kapacitete da ošteti Fordow bez američkog oružja i podrške iz zraka.
"Izrael može nadlijetati ta nuklearna postrojenja i učiniti ih neupotrebljivim, ali ako ih stvarno želite uništiti, potreban je ili američki vojni napad ili dogovor", rekao je Brett McGurk, bivši vrhunski diplomata za Bliski istok pod administracijama Trumpa i Bidena, i sadašnji analitičar CNN-a.
Iako je predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da ne želi da SAD bude uključena u izraelske napade na iransku nuklearnu infrastrukturu, administracija priznaje da Izrael može zaista uništiti iranski program jedino uz američku vojnu pomoć, posebno uz bombe koje mogu probiti podzemna postrojenja i B-2 bombardere koji ih mogu nositi.
To je osjetljiva situacija koja je izazvala podjele među izolacionističkim savjetnicima predsjednika i njegovim ratobornijim republikanskim saveznicima – kao i nejasne izjave samog predsjednika.
"Mi nismo uključeni. Moguće je da ćemo biti uključeni. Ali u ovom trenutku nismo", rekao je Trump u nedjelju.
Govoreći s G7 samita u Kanadi u ponedjeljak, Trump je pozvao Izrael i Iran da započnu pregovore "prije nego bude prekasno".
Centralna komanda SAD-a (CENTCOM), koja je zadužena za američke vojne operacije na Bliskom istoku, pokazala je veći stepen zabrinutosti nego civilna obavještajna zajednica kada je riječ o iranskom nuklearnom programu.
Uoči izraelskog napada, CENTCOM je iznio procjenu da bi Iran mogao doći do upotrebljivog nuklearnog oružja znatno brže ako bi krenuo u "nuklearni sprint", prema izvorima upoznatim sa diskusijama.
U proteklim sedmicama, neki američki vojni lideri, uključujući šefa CENTCOM-a generala Michaela Kurillu, zatražili su dodatne resurse kako bi podržali i zaštitili Izrael dok se razmjenjuju napadi s Iranom – ali ne za izvođenje ofanzivnih operacija.
"{Kurilla} želi biti spreman za najgori mogući scenario", rekao je jedan izvor, govoreći o raspoređivanju američkih vojnih resursa na Bliskom istoku radi podrške Izraelu.
SAD preusmjerava snage u regiji kako bi zaštitio američke trupe i pomogao Izraelu u slučaju potrebe.
U ponedjeljak je jedan američki zvaničnik rekao za CNN da se udarna grupa nosača aviona USS Nimitz hitno premješta ka Bliskom istoku.
Neki američki brodovi koji već imaju sposobnost presretanja balističkih projektila očekuje se da će u narednim danima biti premješteni u istočni Mediteran. Dva američka ratna broda već su tokom vikenda barem dvaput presreli projektile u odbrani Izraela, rekao je zvaničnik.
Ista obavještajna slika, različiti zaključci
Američki vojni i obavještajni zvaničnici već dugo tvrde da se SAD i Izrael često razlikuju u tumačenju obavještajnih podataka o iranskom nuklearnom programu, iako informacije međusobno dijele.
Direktorica američke Nacionalne obavještajne službe, Tulsi Gabbard, svjedočila je u martu pred Kongresom da američka obavještajna zajednica i dalje vjeruje da Iran ne gradi nuklearno oružje i da vrhovni vođa Khamenei nije odobrio nastavak nuklearnog programa koji je obustavio 2003. godine.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je u nedjelju, tokom intervjua za Fox News, upitan zašto se izraelska obavještajna slika razlikuje od američke.
Na pitanje je li se nešto promijenilo od kraja marta do sada i da li su američki obavještajci pogriješili, Netanyahu je odgovorio: "Obavještajni podaci koje smo dobili i podijelili sa SAD-om bili su potpuno jasni – radili su na tajnom planu za pretvaranje obogaćenog uranijuma u oružje. Kretali su se vrlo brzo".
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), jedan od glavnih svjetskih nuklearnih nadzornika, prošle sedmice je saopćila da je Iran nagomilao dovoljno uranijuma obogaćenog na skoro oružani nivo da potencijalno može napraviti devet nuklearnih bombi, što je označeno kao "ozbiljan razlog za zabrinutost".
Izazov za Iran nije samo napraviti sirovu nuklearnu bombu – što bi, prema riječima stručnjaka, mogli učiniti za nekoliko mjeseci ako se odluče – već razviti i isporučiti funkcionalan sistem za lansiranje, što bi moglo potrajati mnogo duže.
Dok američki obavještajci i IAEA pokušavaju procijeniti kolika je šteta nanesena iranskoj nuklearnoj infrastrukturi, postoji bojazan da bi izraelski napadi mogli izazvati ono što američki zvaničnici vjeruju da se do sada nije desilo – da Iran zaista krene ka izradi oružja.
Ali, prema jednom izvoru upoznatom s najnovijim podacima, „Iran je uzdrman. Nismo sigurni da uopšte više imaju kapacitete i stručnost da to učine.“
Iransko utvrđeno postrojenje za obogaćivanje
Izrael još uvijek nije ozbiljno oštetio možda najzaštićeniji dio iranskog nuklearnog programa – postrojenje u Fordowu, smješteno duboko ispod planine.
"Sve se svodi na jedno pitanje: Fordow, Fordow, Fordow", rekao je McGurk za CNN-ovog voditelja Wolfa Blitzera u ponedjeljak.
"To je nešto što SAD može uništiti. To je nešto što će Izraelcima biti veoma teško. Ako se sve završi s netaknutim Fordowom, mogli bismo imati još veći problem", dodao je.
"Iran bi tada mogao još više težiti nuklearnom oružju, a infrastruktura bi im ostala netaknuta", navodi on.
Trump i njegova administracija i dalje tvrde da je diplomatsko rješenje moguće. No, Iran je poručio Kataru i Omanu da neće učestvovati u razgovorima dok je pod izraelskim napadima, izjavio je jedan regionalni diplomata za CNN, a Izrael zasad ne pokazuje namjeru da zaustavi operaciju.
