Bahreini je negirao da je Iran napadao civilne ciljeve u zemljama Zaljeva.
Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi, Ali Bahreini, izjavio je za Euronews da bi svaka vojna baza "korištena za napad na Iran", uključujući i one na evropskom teritoriju, mogla postati meta dok se rat na Bliskom istoku nastavlja.
"Da budem jasan, naše vojne snage su objavile politiku prema kojoj je svaka instalacija, svaka baza koja se koristi za napad na Iran legitimna meta za naše vojne snage", rekao je ambasador Bahreini.
Na pitanje da li bi to moglo uključivati i lokacije u Evropi, Bahreini je odgovorio: "Branit ćemo našu zemlju onako kako bude potrebno da osiguramo njenu sigurnost i da spriječimo bilo kakvu agresiju protiv naše države".
Bahreini je također negirao da je Iran napadao civilne ciljeve u zemljama Zaljeva, optužujući za te napade Sjedinjene Američke Države i Izrael, te tvrdeći da Teheran gađa isključivo vojne mete.
"Ne mogu prihvatiti tu tvrdnju", rekao je Bahreini kada je upitan o navodnim iranskim napadima na civilna područja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji i Kataru.
"Naše vojne snage dobile su jasnu instrukciju da ciljaju isključivo vojne baze koje Sjedinjene Američke Države koriste protiv naše zemlje", dodao je, naglašavajući da je Iran susjednim državama poslao "vrlo jasnu poruku da smo prijatelji i da pripadamo istoj porodici".
"Mislim da sam zaslužio titulu najžešćeg političkog rivala Benjamina Netanyahua. Ali ovdje se borimo u egzistencijalnom ratu protiv režima koji širi teror, pokušava razviti nuklearno oružje kako bi ga upotrijebio protiv Izraela i razvija balističke rakete kako bi zasuo Izrael projektilima", rekao je izraelski opozicioni lider Yair Lapid.
"U 21. stoljeću nije lako imati rat s moralnom jasnoćom. Ali ovdje imamo rat s moralnom jasnoćom", dodao je.
Dok rat ulazi u 14. dan, novinarka Euronewsa javlja iz Dubaija da su se u centralnim dijelovima grada čule eksplozije, nakon kojih su se iznad grada nadvili oblaci dima.
U međuvremenu je potvrđeno da je francuski vojnik poginuo u autonomnoj regiji Kurdistan u Iraku, što je potvrdio predsjednik Emmanuel Macron. On je ranije saopćio da je šest francuskih vojnika ranjeno u napadu na snage koje učestvuju u operacijama protiv terorizma.
U Iraku je u toku i operacija spašavanja koju vodi američka Centralna komanda nakon što se u toj zemlji srušio američki vojni avion za dopunu goriva. U saopćenju se navodi da se incident dogodio "u prijateljskom zračnom prostoru" te da nije uzrokovan neprijateljskom vatrom niti vatrom savezničkih snaga.
Na finansijskim tržištima i dalje vlada nervoza, dok se cijena nafte Brent, međunarodne referentne vrste, kreće oko 100 dolara po barelu. Američki ministar finansija Scott Bessent objavio je da će Washington privremeno ukinuti sankcije na rusku naftu koja je trenutno na moru kako bi pokušao stabilizirati globalne cijene.
Bessent je ovu odluku opisao kao "usko ciljanu i kratkoročnu mjeru". Međutim, ona dolazi samo nekoliko dana nakon što su lideri G7 ponovili svoju odlučnost da zadrže sankcije protiv Rusije nakon hitnog videokonferencijskog sastanka kojem je prisustvovao predsjednik Donald Trump.
Ambasadori EU danas će se u Briselu ponovo sastati kako bi pokušali produžiti sankcije protiv ruskih pojedinaca i kompanija, nakon što u srijedu nisu uspjeli postići dogovor.
Ulog je ovaj put mnogo veći: ako sankcije ne budu produžene do 15. marta, više od 2.700 imena, uključujući i ruskog predsjednika Vladimira Putina, automatski bi bilo uklonjeno s crne liste.
Mađarska i Slovačka i dalje se protive produženju sankcija na dodatnih šest mjeseci, tražeći da se nekoliko oligarha ukloni s liste kao uslov za postizanje jednoglasnosti. Posebno je kontroverzan zahtjev Slovačke koji se odnosi na biznismene Mihaila Fridmana i Ališera Usmanova.
Istovremeno traje spor Mađarske i Slovačke s Ukrajinom zbog prekida rada naftovoda Družba. Evropska komisija je potvrdila da je zatražila od Kijeva dozvolu da pošalje inspektore koji bi ispitali oštećenja na cjevovodu, što je jedan od ključnih zahtjeva Mađarske dok blokira odobravanje zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
Evropska komisija također je odbacila optužbe SAD-a o nepoštenim trgovinskim praksama nakon što je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer pokrenuo nove istrage protiv Evropske unije.
"EU je tržišno vođena ekonomija s otvorenim tržištima i transparentnim politikama. Ne smatramo se uzrokom strukturnih viškova proizvodnih kapaciteta, već partnerom u rješavanju globalnih poremećaja", izjavio je zamjenik glasnogovornika Komisije Olof Gill.
