Pušenje, jedno od glavnih uzroka raka i prerane smrti, i dalje predstavlja veliki zdravstveni izazov u Evropi i širom svijeta, a EU nastoji smanjiti njegovu upotrebu kroz sveobuhvatne mjere i strategije.

EU se bori protiv pušenja: Planovi za stvaranje generacija bez pušača do 2040. godine
Foto: Pixabay | Zanimljiva taktika

Cigarete, elektronske cigarete i drugi duhanski proizvodi štetno utječu na zdravlje ljudi širom svijeta. Pušenje je jedan od vodećih uzroka raka i prerane smrti u Evropskoj uniji, a svake godine odnosi oko 700.000 života. 

EU želi spriječiti normalizaciju upotrebe duhana i stvoriti generaciju bez pušenja do 2040. godine, ali i dalje postoje razlike u pravilima o duhanu unutar Unije.

Početkom decembra većina ministara zdravstva Evropske unije izrazila je podršku proširenju područja bez pušenja u nastojanju da se smanji broj smrtnih slučajeva od raka. Preporuka je usvojena uz glasove svih zemalja, osim Njemačke i Grčke koje su bile suzdržane, što ukazuje na određene političke podjele po ovom pitanju.

Cilj novih smjernica je ograničiti pušenje u javnim prostorima gdje se okupljaju djeca ili druge osobe, poput igrališta, zabavnih parkova, javnih bazena, terasa restorana i javnog prijevoza, piše Večernji list.

Vezani članak Od 13. decembra počinje primjena zabrane pušenja u FBiH, ovo su kazne za prekršitelje

"Evropska komisija predložila je reviziju važećih smjernica iz 2009. jer svake godine oko 700.000 ljudi u EU izgubi život zbog konzumacije duhana", rekao je prije glasanja novi komesar EU za zdravstvo Olivér Várhelyi.

"To je najveći zdravstveni rizik koji se može izbjeći u EU", naglasio je.

Procjenjuje se da upotreba duhana godišnje ubije više od osam miliona ljudi u svijetu, uključujući oko 1,3 miliona nepušača koji su izloženi pasivnom pušenju, pokazuju statistike Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Prema podacima EU-a, četvrtina smrti od raka u EU-u, na Islandu i Norveškoj može se pripisati pušenju, što duhan čini vodećim rizikom od raka. Zdravstvena politika ipak je u nadležnosti država članica EU-a, što znači da su nove preporuke neobavezujuće i glavni gradovi mogu ih slobodno provoditi ili ne.

Kao dio evropskog plana “Pobijedi rak”, Evropska komisija namjerava stvoriti “generaciju bez duhana” u kojoj će manje od pet posto stanovništva EU-a koristiti duhan do 2040. godine. Osim toga, EU je izdvojila značajna sredstva za podršku državama članicama u provedbi ovih mjera.

Kroz program EU4Health dodijeljeno je 16 miliona eura bespovratnih sredstava za napređenje politika protiv pušenja, dok je program Horizon dodijelio 80 miliona eura za istraživanje kontrole duhana i prevencije ovisnosti.

Pad upotrebe duhana, ali sve veći uspjeh e-cigareta

Potrošnja duhana u EU je u padu posljednjih desetljeća, ali tempo varira ovisno o zemlji.

Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra o stavovima Evropljana prema duhanu i srodnim proizvodima, gotovo četvrtina stanovništva EU-a (24%) puši – što je pad od jednog postotnog boda u odnosu na istraživanje iz 2020. – no udjeli se uveliko razlikuju među zemljama.

Bugarska (37%), Grčka (36%) i Hrvatska (35%) su rangirane najviše, dok su Švedska (8%) i Nizozemska (11%) rangirane najniže.

Uprkos sve većem usponu e-cigareta, koje konzumiraju naročito mladi ljudi u dobi od 15 do 39 godina, cigarete u kutiji i dalje su najpopularniji izbor. Prosječna potrošnja također ostaje ista u odnosu na brojeve iz 2020. godine, s konzumiranih 14 cigareta dnevno.

''S obzirom na opsežno oglašavanje e-cigareta kao zdravijih alternativa tradicionalnom pušenju, one su postale popularne među osobama koje pokušavaju prestati pušiti'', rekao je Josef Hamoud iz Sveučilišnog medicinskog centra u Göttingenu u Njemačkoj, glavni autor studije o dvostrukoj upotrebi e-cigareta i tradicionalnog pušenja.

''Još uvijek postoji mnogo toga što ne znamo o dugoročnim zdravstvenim učincima e-cigareta'', pojasnio je.

Strahujući od masovnog korištenja cigareta među mladima, neke su zemlje zabranile e-cigarete ili barem zabranile verzije za jednokratnu upotrebu ili okuse prilagođene djeci.

U Nizozemskoj je početkom novembra sud potvrdio vladinu zabranu aroma za e-cigarete koje nisu na bazi duhana, uz obrazloženje da potiču mlade na pušenje.

S obzirom na masovne smrtne slučajeve uzrokovane duhanom, mnogi medicinski istraživači pozivaju da e-cigarete ostanu legalne kao alat za prestanak pušenja – uz istovremeno poduzimanje svih mogućih mjera kako bi se spriječilo da mladi počnu s bilo kojom od tih navika.

Razlike unutar EU u borbi protiv pušenja

Podaci iz više od 40 zemalja koje je prikupilo Smoke Free Partnership, evropska koalicija nevladinih organizacija koje se bore za kontrolu duhana, pokazuju da je 2022. godine polovica zemalja na evropskom kontinentu imala "dobre" ili "vrlo dobre" mjere za zaštitu civila od pasivnog pušenja, na primjer kroz zabranu pušenja na određenim mjestima.

Neke evropske zemlje zabranile su pušenje u blizini škola, izvan radnih mjesta ili na sportskim stadionima, no Švedska je jedina evropska zemlja koja je u potpunosti zabranila pušenje na terasama restorana i barova.

Od 2014. godine snus bez duhana, s dodatkom nikotina, dostupan je i postao je naročito popularan, posebno među mladima, jer je često aromatiziran. Kako nije službeno duhanski proizvod, EU ga ne zabranjuje, iako nacionalne zabrane postoje u nekim državama. Velike međunarodne duhanske firme koje posjeduju mnoge švedske proizvođače snažno se bore da proizvod ne bude proglašen ilegalnim izvan Švedske.

Niski porezi, veliki broj pušača?

Porezi na duhanske proizvode također se razlikuju među zemljama članicama, što utječe na cijenu, a time i na potrošnju.

Bugarska je među prvih deset zemalja u svijetu po broju pušača i ima najnižu cijenu cigareta u EU, rekao je Dimitar Sabev iz Instituta za ekonomska istraživanja pri Bugarskoj akademiji nauka, predstavljajući nedavnu studiju provedenu u saradnji s Bečkim institutom za međunarodne ekonomske studije u ime Koalicije za život bez dima u Bugarskoj.

Voditelj studije je dalje rekao da treba uzeti u obzir cijenu cigareta.

"Naše su simulacije pokazale da će pušenje u Bugarskoj nastaviti rasti ako se zadrži trenutni model oporezivanja cigareta", rekao je Sabev.

Nacionalni zavod za javno zdravstvo procjenjuje da bi značajno povećanje cijena duhanskih i srodnih proizvoda također doprinijelo smanjenju pušenja, jer je finansijski razlog, uz brigu o zdravlju, najvažniji faktor odluke o prestanku pušenja.

U Hrvatskoj je u procesu donošenja novi zakon kojim se postojećoj zabrani pušenja u zatvorenim prostorima dodaju grijani duhanski proizvodi. Novi zakon također zabranjuje pušenje na otvorenom unutar 20 metara od ulaza u zdravstvenu ili obrazovnu ustanovu.

Zasad se ne planira proširiti zabrana pušenja na druge otvorene javne prostore. Zabrana pušenja na terasama kafića vjerovatno bi naišla na veliki otpor, kako ugostitelja tako i njihovih gostiju. 

U Rumunjskoj , gdje u prosjeku puši 34 posto stanovništva, pušenje je zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, javnom prijevozu i igralištima. Učenicima je zakonom zabranjeno pušenje u obrazovnim ustanovama, kao i prodaja proizvoda za pušenje osobama mlađim od 18 godina.

Izvan EU

Federacija Bosne i Hercegovine, jedan od dva bh. entiteta, od 13. decembra provodi strogu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima.

Od januara 2025. godine cijene cigareta i duhana će rasti zbog povećanja poreza, kao dio strategije smanjenja potrošnje duhana kroz finansijski pritisak.

Nasuprot tome, u entitetu Republika Srpska pušenje je dopušteno u većini mjesta, iako se povremeno raspravlja o regulatornim promjenama.

Albanija je povećala porez na duhan u januaru 2023. godine.

U pokušaju daljeg poboljšanja zdravstvene zaštite od duhanskih proizvoda, albanska Komisija za evropske poslove predložila je izmjene postojećeg zakona protiv duhana. Cilj mu je pooštravanje kazni za one koji prodaju ili nude duhan mlađima od 18 godina, kao i zabrana prodaje elektronskih cigareta, shisha, nargila i drugih sličnih proizvoda.

Preporuke također ciljaju na nove duhanske proizvode, poput elektronskih cigareta i grijanih duhanskih proizvoda, kako bi mlade odvratili od pušenja.

"Smanjenje izloženosti pasivnom pušenju i aerosolima značilo bi bolju zaštitu za nepušače", navodi se u saopštenju za javnost EU-a.

Sedam dana ranije, Evropski parlament glasao je protiv rezolucije na istu temu, nakon što su desničarski zastupnici usvojili amandmane za razlikovanje tradicionalnih duhanskih proizvoda od elektroničkih uređaja.