Nakon upada ruskih aviona u estonski vazdušni prostor: Estonija je zatražila konsultacije u skladu sa članom 4 Ugovora o NATO-u.
Estonija je zatražila konsultacije u skladu sa članom 4 Ugovora o NATO-u. Razlog je kršenje vazdušnog prostora od strane Rusije, kako je na X objavio estonski premijer Kristen Michal.
Iz NATO-a su najavili da će se zemlje članice pozabaviti navedenim incidentom početkom sljedeće sedmice.
U historiji ovog odbrambenog saveza, zemlje članice su se po pitanju člana 4 sastajale osam puta - zadnji put prošle sedmice na zahtjev Poljske. Prije toga, konsultacije su održane 24. februara 2022. godine - na dan ruske invazije na Ukrajinu, piše DW.
Član 4 NATO ugovora
Član 4 Sjevernoatlantskog ugovora kaže: "Stranke će se međusobno konsultovati ako je, po mišljenju jedne od njih, ugrožen integritet teritorije, politička nezavisnost ili sigurnost bilo koje strane."
O ovom pitanju se mora raspravljati na sastanku Savjeta NATO-a - to može, ali i ne mora dovesti do zajedničkih odluka ili mjera.
Mogući obim primjene člana 4 je manje jasan od obećanja pomoći u slučaju "oružanog napada" na jednu ili više zemalja NATO-a iz člana 5. Ugovora o Alijansi. Prema članu 5, napad na jednog od saveznika smatra se napadom na sve saveznike.
Tim članom se predviđa da sve države NATO-a doprinose odbrani napadnute zemlje. Ovaj slučaj se do sada dogodio samo jednom: nakon terorističkog napada na SAD, 11. septembra 2001. godine.
Ruski borbeni avioni u estonskom vazdušnom prostoru
Rusija je još jednom narušila vazdušni prostor jedne od zemalja članica NATO-a. Tri borbena aviona ušla su u vazdušni prostor Estonije iznad Finskog zaliva, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova te zemlje.
Avioni tipa MIG-31 su se u estonskom vazdušnom prostoru zadržali dvanaest minuta. NATO je "odmah" reagovao na rusko kršenje vazdušnog prostora, saopštila je portparolka Alison Hart putem platforme X.
Kao odgovor na nastalu prijetnju, podignuti su borbeni avioni tipa F-35 NATO partnera Italije. Oni su stacionirani u regionu kao dio "Baltičke vazdušne policijske misije". Iz NATO-a su to okarakterisali kao "još jednan primjer bezobzirnog ponašanja Rusije i sposobnosti NATO-a da odgovori".
Kallas govori o "opasnoj provokaciji"
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas nazvala je incident "ekstremno opasnom provokacijom". Ona je istakla da je to treće kršenje vazdušnog prostora EU u samo nekoliko dana i da je to dodatno povećalo tenzije u regionu.
"Nastavit ćemo da podržavamo naše države članice u jačanju njihove odbrane pomoću evropskih fondova. Odlučno ćemo odgovoriti na svaku provokaciju i investirati u jačanje istočnog krila. S eskalacijom prijetnji, povećavaće se i naš pritisak", napisala je u svojoj objavi na platformi X.
NATO je već najavio jačanje istočnog krila kao odgovor na sumnje o namjernom kršenju vazdušnog prostora. Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul je upad ruskih borbenih aviona u estonski vazdušni prostor nazvao "neprihvatljivim".
"Pripravnost je cijena slobode", napisao je političar CDU-a na platformi X.
