Dvojica premijera potpisali su u Črnomlju sporazum o izgradnji, upravljanju i održavanju mostova i drugih objekata na državnoj granici.
Hrvatska i Slovenija podržavaju povećanje ciljeva NATO-a za izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a, složili su se u ponedjeljak u Črnomlju premijeri Hrvatske i Slovenije, Andrej Plenković i Robert Golob, uoči samita Saveza koji će se održati ove sedmice.
Dvojica premijera potpisali su u Črnomlju sporazum o izgradnji, upravljanju i održavanju mostova i drugih objekata na državnoj granici.
"Obojica pozdravljamo fleksibilnost koja je postignuta u definisanju izdvajanja za odbranu, jer samo tako svaka država na svoj način doprinosi sigurnosti i odbrambenim kapacitetima cijelog saveza", rekao je Golob.
Očekuje se da će lideri zemalja članica NATO-a na samitu u Hagu ove sedmice potvrditi novi cilj izdvajanja za odbranu u visini od pet posto BDP-a.
Od tih pet posto, 3,5 posto bilo bi namijenjeno isključivo vojnim troškovima, dok bi preostalih 1,5 posto bilo usmjereno na projekte koji imaju i civilnu i vojnu svrhu.
Plenković je, nazvavši pitanje izdvajanja za odbranu važnim i prioritetnim, istakao da Hrvatska već ispunjava "posljednju obavezu NATO-a, a to je da smo iznad dva posto".
"Nove ambicije koje će biti definirane na samitu su u okviru onoga što smatramo realnim. Naš cilj je da do 2030. dođemo na tri posto", rekao je Plenković.
Dodao je da bi izdvajanje od pet posto moglo biti dostignuto "nekoliko godina nakon 2030., prema trenutnim procjenama čak 2035".
Plenković i Golob zabrinuti zbog globalne sigurnosne situacije
Plenković je naglasio da je i Hrvatska, kao i Slovenija, veoma zabrinuta zbog opće sigurnosne situacije u svijetu.
"Ovo nije normalno stanje. Ruska agresija i dalje traje, veliki rat koji je počeo u oktobru 2023. između Izraela i Hamasa prošao je kroz nekoliko faza, uključujući i uključenje Hezbolaha sa libanonske strane, kao i Huta iz Jemena. Sada imamo direktan rat između Izraela i Irana", rekao je Plenković, dodajući da Vlada Hrvatske zbog toga izražava duboku zabrinutost.
Izrael je 13. juna napao Iran, a u noći na nedjelju i SAD se uključio napadima na tri iranska nuklearna postrojenja.
Plenković je istakao da velika nestabilnost na Bliskom istoku može dovesti do posljedica poput rasta cijena energenata, ali i do novih migracijskih valova, "koji će, kao i ranije, završavati na teritoriji evropskih zemalja, što sa sobom nosi čitav niz političkih, sigurnosnih i društvenih posljedica, kakve smo vidjeli 2015. i 2016. godine".
"Treća moguća opasnost su, naravno, i prijetnje terorističkim napadima koji se mogu desiti bilo gdje u svijetu, i sve to uzrokuje nestabilnost i nesigurnost naših građana", dodao je Plenković.
Slovenski premijer je rekao da određene aktivnosti izraelske vlade ne ulijevaju povjerenje zbog humanitarne situacije u Gazi.
"Vrijeme će pokazati ko govori iskreno. Nažalost, neke aktivnosti, prije svega izraelske vlade, ne ulijevaju povjerenje u njihove riječi jer se situacija u Gazi drastično pogoršala", rekao je Golob, naglasivši da je za Sloveniju jedina stvarna opcija – mir.
Hrvatska spremna učestvovati u projektu Krško
Golob je kazao da je Plenkovića informisao o trenutnim i planiranim aktivnostima vezanim za izgradnju novog bloka u nuklearnoj elektrani Krško.
"Shvatio sam da je Hrvatska još uvijek zainteresovana, što je potpuno razumljivo. I mi smo zainteresovani da Hrvatska učestvuje u pripremi tog projekta kao partner", kazao je Golob.
Plenković je rekao da Hrvatska razumije slovenačke ambicije u kontekstu planova za novi blok u Krškom te da je hrvatski stav od početka bio principijelan.
"Zainteresovani smo za nastavak saradnje, idealno po postojećem modelu, ali smo otvoreni za razgovor s obzirom na nove okolnosti, kako bismo obezbijedili električnu energiju za naše građane ne samo za narednih pet ili deset godina, već za narednih sto godina", rekao je Plenković.
Dodao je da Hrvatska, ako projekat u Sloveniji dobije odgovarajuću podršku, želi u njemu učestvovati, te da je zadovoljna saradnjom i upravljanjem u Krškom "već proteklih 50 godina".
