U ponoć je završena predizborna kampanja za lokalne izbore i počela izborna šutnja.
Kandidati i političke stranke su rekli sve što su imali, a u nedjelju su na potezu birači koji će odlučiti ko će u naredne četiri godine voditi njihove općine, gradove i kantone, te ih zastupati u vijećima i skupštinama.
Izborna šutnja traje tokom cijele subote i nedjelje do 19 sati, odnosno do zatvaranja 6600 biračkih mjesta, koliko će ih biti otvoreno u nedjelju.
Državno izborno povjerenstvo pozvalo je sve učesnike izbora, ali i građane i medije, da poštuju šutnju, tim prije jer su za njeno kršenje propisane visoke novčane kazne.
Kazne i do 66 hiljada eura
Iznosi kazni kreću se od 398 eura za fizičko lice, do 66.361 euro za pravno lice, na primjer političku stranku koja prekrši izbornu šutnju. Odgovorne osobe u pravnim licima i kandidati mogu biti kažnjeni s iznosima od 1327 do 3981 euro.
Kršenja izborne šutnje prijavljuju se općinskim, gradskim i kantonalnim izbornim komisijama, kao i Izbornoj komisiji Grada Zagreba, čiji su kontakt podaci objavljeni na web-stranici DIP-a.
Šta je zabranjeno?
Za vrijeme izborne šutnje učesnicima izbora nije dozvoljeno javno predstavljanje izbornih programa, niti se birači smiju nagovarati da glasaju za određenu listu ili kandidata. Također, zabranjeno je objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i izjava i intervjua kandidata.
Zabranjeno je i objavljivanje promotivnih poruka i fotografija kandidata u medijima, postavljanje novih plakata ili letaka, te slanje poziva, SMS poruka ili e-mailova biračima.
DIP poziva kandidate, stranke i građane da ne objavljuju nove promotivne sadržaje poput statusa, videa, slika ili komentara na društvenim mrežama i platformama poput Facebooka, Instagrama, Googla, YouTubea, X-a, TikToka i drugih, bez obzira da li se objavljuju na naslovnicama ili na privatnim profilima povezanih korisnika.
Obaveze medija i izdavača
Mediji i izdavači pozivaju se da ne objavljuju fotografije, izjave, intervjue, niti da prenose konferencije za medije, javne događaje ili obraćanja izbornih učesnika – bez obzira na to da li su teme direktno vezane za izbore ili ne.
Također se pozivaju da iz svojih programskih sadržaja uklone sve što predstavlja izbornu promociju, uključujući reklame, linkove i slikovne oglase (banere) na portalima koji vode ka web-stranicama izbornih učesnika.
Više od 3,5 miliona birača bira lokalnu vlast
Nešto više od 3,5 miliona hrvatskih birača u nedjelju bira lokalne predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, a za te pozicije kandidiralo se 31.082 kandidata.
U sedam gradova i 112 općina izbori su već odlučeni jer se u njima kandidovao samo po jedan kandidat. Poznati su i sastavi 35 općinskih vijeća za koje je istaknuta samo jedna lista.
Hrvatska ima 428 općina, 127 gradova i 20 kantona, dok Zagreb ima poseban status – i grada i kantona.
Za razliku od ostalih izbora, na lokalnim izborima birači mogu glasati samo u mjestu svog prebivališta.
