Sadržaj je podržalo više od 2.000 korisnika društvene mreže Facebook, a više od 40 osoba ga je podijelilo.
"Meta je s društvene mreže Facebook uklonila reklamu prodavnice odjeće "28.6"iz Beograda koja je promovisala lik Ratka Mladića u ulozi "modela" za poznatu modnu marku "Ray-Ban".
"Uklonili smo ovaj sadržaj jer krši naša pravila koja ne dozvoljavaju veličanje opasnih pojedinaca niti kršenje prava intelektualnog vlasništva trećih strana", kazali su iz kompanije Meta.
Iz kompanije su prethodno zatražili konkretnu poveznicu na nalog brenda ili oglas na koji se odnosio upit, nakon čega je sadržaj uklonjen.
U pozadini reklame se mogla čuti pjesma "Push It to the Limit" iz poznatog filma "Scarface", koji prati život gangstera Tonyja Montane. Mladić je prikazan pomoću umjetne inteligencije nasmijan, iz različitih uglova, dok promoviše ovu modnu marku. Na majici s Mladićevim likom nalazi se natpis "Collection 1995", što predstavlja direktnu asocijaciju na genocid.
Sadržaj je podržalo više od 2.000 korisnika društvene mreže Facebook, a više od 40 osoba ga je podijelilo. Više od 500 komentara većinom se odnosilo na relativizaciju Mladićevih zločina i sadržavalo riječi podrške.
Vezani članak
Ovaj sadržaj je objavio korisnik. Nije se radilo o plaćenom oglasu niti su postojali troškovi oglašavanja povezani s njim.
"Rad globalnih digitalnih platformi u Bosni i Hercegovini nije zakonski regulisan, za razliku od zemalja Evropske unije, što znači da platforme poput Facebooka nemaju zakonsku obavezu da svoje politike moderiranja usklade s domaćim zakonodavstvom", kazala je Maida Ćulahović, koordinatorica za javne politike u Udruženju građana "Zašto ne".
"Facebook, kao i većina drugih velikih online platformi, primjenjuje Standarde zajednice koji u načelu zabranjuju govor mržnje, odnosno sadržaj koji podstiče mržnju ili veliča nasilje", kazala je Ćulahović.
"Međutim, ta pravila se ne primjenjuju kroz prizmu lokalnog pravnog i društvenog konteksta. Konkretno, veličanje ratnih zločinaca ili relativizacija sudski utvrđenih zločina u kontekstu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine nisu prepoznati kao posebni oblici zabranjenog sadržaja u okviru Standarda zajednice", kazala je.
Prema njenim riječima, drugi problem odnosi se na način funkcionisanja sistema moderiranja koji se u velikoj mjeri oslanjaju na automatizovane sisteme i modele umjetne inteligencije. Oni mogu prepoznati eksplicitno nasilje, određene simbole ili ključne riječi, ali ne mogu uvijek razumjeti širi kontekst.
"Kada je riječ o manjim tržištima i govornim područjima, taj problem je još izraženiji. Također, platforme ulažu znatno manje resursa u moderiranje sadržaja na ovim tržištima. Posljedica je da automatizovani sistemi često ne prepoznaju lokalno specifične oblike govora mržnje niti sadržaje koji koriste historijske i političke reference razumljive prvenstveno lokalnim korisnicima", kazala je.
"Postoji potreba za dosljednijom primjenom, ali i unapređenjem politika moderiranja, iako je bez jasnijeg regulatornog okvira koji bi platformama nametnuo obaveze teško očekivati značajnije promjene. Uspostavljanje regulatornog okvira donijelo bi najveći pomak, ali Bosna i Hercegovina nije započela ni prve korake u tom pravcu", dodaje.
"U postojećim okolnostima građani mogu prijavljivati sadržaje isključivo na osnovu kršenja pravila, odnosno Standarda zajednice same platforme, a ne zbog kršenja domaćih zakona. Dodatni problem predstavlja činjenica da platforme na prijave korisnika često ne reaguju ili ih ponovo rješavaju kroz automatizovane procese koji ne prepoznaju problem", kazala je Ćulahović.
Platforme bi trebale osigurati bržu i odgovarajuću reakciju na prijave korisnika te uspostaviti strukturiranu saradnju s lokalnim organizacijama koje mogu djelovati kao pouzdani partneri u prepoznavanju problematičnog sadržaja. To bi, prema riječima Ćulahović, podrazumijevalo redovan dijalog i konsultacije radi unapređenja politika moderiranja i njihovog prilagođavanja lokalnom kontekstu, kao i uspostavljanje direktnih komunikacijskih kanala s takvim organizacijama kako bi se slučajevi koji nose ozbiljan rizik od širenja mržnje ili veličanja ratnih zločina mogli brzo prijaviti i efikasno riješiti.
Mladić, bivši komandant Vojske Republike Srpske, u junu 2021. godine pravosnažno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
2023. godine prvi put je objavljeno istraživanje koje je pokazalo da su brojne online prodavnice u Bosni i Hercegovini i Srbiji putem društvenih mreža prodavale odjeću sa simbolima i porukama povezanim s krajnjom desnicom, uključujući sadržaje kojima se veličaju ratni zločinci i negiraju ratni zločini. Među njima bila je i prodavnica "28.6", čiji su proizvodi bili dostupni putem online kanala.
