Vojni rok, po svemu sudeći, neće se moći uvesti već od 1. januara u Hrvatskoj, kako je nedavno najavio ministar obrane Ivan Anušić.
Nužna je i promjena Zakona o obrani, u kojem se još uvijek navode detalji staroga vojnog roka poput njegova trajanja od šest mjeseci.
"U ovom trenutku čeka se politička odluka, saglasnost oko toga i konsenzus, i mi smo spremni to provoditi od onog trenutka kada politička odluka bude da krećemo od 1. januara, od 1. juna ili 31. augusta. Svejedno nam je, recite kad i mi krećemo", rekao je Anušić u Saboru.
A "politička odluka i razumijevanje" odgođeno je za vrijeme nakon predsjedničkih izbora, što znači da će vojni rok početi ipak nekad kasnije, piše Večernji list.
Naime, iako je premijer Andrej Plenković spominjao drugačije, predsjednika Zorana Milanovića u toj se temi ipak ne može preskočiti s obzirom na važeći Zakon o obrani, a s obzirom na već započetu predizbornu kampanju, očito se neće ići u traženje saglasnosti oko te teme. Uostalom, u kampanji to bi vrlo vjerovatno bila nemoguća misija.
Također, najavljene izmjene Zakona o obrani kojima bi se smanjile predsjedničke nadležnosti, a time moguće i sadašnja obaveza saglasnosti predsjednika na odluke poput uvođenja vojnog roka, neće se provesti ove godine. Uz to, izmjenama predsjedničkih nadležnosti jasno se protivi i HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac. Tako da je jasno, iako to niko još ne želi javno reći, da vojni rok kreće ipak kasnije.
"Ne želimo da to bude tema koja će biti tumačena kao nekakav udar od strane Ministarstva. Nezavisno o tome ko će biti izabran za predsjednika, te izmjene moraju ići jer se pokazalo da se trenutna situacija, koja nije bila slučaj s prijašnjim predsjednicima, mora mijenjati jer u budućnosti opet može doći neko ko će blokirati normalno funkcioniranje Oružanih snaga", poručio je Anušić.
Priziv savjesti
Ministar obrane Ivan Anušić nedavno je rekao kako je sistem spreman za početak obuke u sklopu obveznog vojnog roka i kako će se provoditi na tri lokacije te da je godišnji potencijal mladića za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja između 17.000 i 18.000, no kako je razumljivo da neće svi u njemu učestvovati ako ne prođu liječnički pregled ili se pozovu na priziv savjesti.
Upravo je priziv savjesti u vrijeme dok je Hrvatska imala vojni rok bio velik problem jer je zadnjih godina 75% mladih biralo opciju da vojni rok "služe" u domovima penzionera i drugim javnim ustanovama. To je zapravo suprotno od prakse u mnogim državama.
