Novi popis stanovništva u jednoj evropskoj zemlji pokazao je značajne promjene u vjerskoj strukturi društva.
Popis stanovništva iz 2023. godine pokazao je da muslimani više ne čine 50% stanovništva Albanije, prvi put u više od dva stoljeća.
Prema najnovijim podacima, muslimana je sada 45,7 posto, čime su prvi put u dugoj historiji pali ispod polovine ukupne populacije. U poređenju s popisom iz 2011. godine, broj muslimana opao je za više od 30 posto.
Važno je napomenuti da je na popisu iz 2023. godine zabilježeno i 4,8 posto bektašija, koji se vode kao posebna vjerska zajednica. Bektaši su pripadnici heterodoksnog islamskog reda sufijskog porijekla koji potiče iz 13. stoljeća, a iako su historijski povezani sa šiitsko-islamskom tradicijom, u Albaniji se smatraju zasebnom religijskom skupinom.
Kršćana ima ukupno 15,6 posto, od čega 8,4 posto čine katolici, a 7,2 posto pravoslavci. Vjernika koji ne pripadaju nijednoj denominaciji ima 13,8 posto, dok je ateista 3,6 posto.
Ovaj značajan demografski pomak predstavlja historijski trenutak za vjersku strukturu zemlje, koja je decenijama bila nestabilna.
Prema izvještaju Turkiye Today, Albanija je u posljednjih deset godina izgubila oko 15 posto stanovništva, uglavnom zbog masovnog iseljavanja i pada nataliteta.
Analitičari to povezuju s nedostatkom perspektive za mlade, koji sve češće traže posao u inostranstvu, piše Večernji list.
Historijski gledano, Albanija je u ranijim stoljećima bila katolička zemlja, nakon rimskih osvajanja. Status većinski muslimanske zemlje dobija tek u 15. stoljeću dolaskom Osmanskog carstva. Međutim, zbog zemljopisne blizine i snažnih veza s Grčkom, gdje mnogi Albanci rade i govore grčki, pravoslavno kršćanstvo u posljednjim desetljećima bilježi porast.
Veliku ulogu u današnjoj vjerskoj strukturi ima i historija 20. stoljeća. Nakon Drugog svjetskog rata, Albanija je postala komunistička država u kojoj je prakticiranje vjere bilo zabranjeno skoro 50 godina – sve do povratka višestranačja nakon izbora 1992. godine.
Nakon NATO bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, oko pola miliona etničkih Albanaca izbjeglo je na Kosovo, što je dodatno opteretilo već krhku albansku ekonomiju. Iako je zemlja u narednoj deceniji doživjela ekonomski rast, i dalje se ubraja među najsiromašnije u Evropi, izvan nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Glavni razlozi su visoka nezaposlenost i korupcija, naročito u sektoru infrastrukture, što odbija strane investitore.
Uprkos izazovima, Albanija je posljednjih godina postala sve privlačnija turistička destinacija, zahvaljujući pristupačnim cijenama i prirodnim ljepotama. Snimci na TikToku koji prikazuju nacionalne parkove i vodopade prikupili su milione pregleda, a zemlju su prozvali i "evropskim Maldivima".
